Najveći je rizik od zamračenja i raspada sustava postojao u ona dva ledena dana kada su niske temperature stigle u društvu s prekidom dotoka ruskog plina preko Ukrajine. Ekstremna hladnoća i prestanak opskrbe plinom ili njeno sniženje na minimum vodili su maksimalnoj potrošnji električne energije, no sustavi su izdržali pritisak. “Veoma ugodno iznenađenje”, komentirao je stručnjak Europske komisije. U Komisiji su konstatirali da se regionalni sustav opskrbe električom energijom veoma dobro nosio s problemima u toj ekstremnoj situaciji, istina, uz malo sreće, jer bi i najmanji incident bio prouzročio domino-efekt koji je lako mogao voditi do općeg zamračenja čitave regije. A regionalno zamračenje moglo se pak lako preseliti i dalje, prema središtu i zapadu Europe. U slučaju pada velikih sustava - koji su također bili dovedeni do samoga ruba, primjerice u Rumunjskoj, Srbiji ili Bugarskoj - lančana je reakcija imala potencijal šireg, čak i rekordnog zamračenja.
Kiša spasila stvar
Gabriela Cretu iz regionalne Energetske zajednice smatra da su u tih nekoliko kriznih siječanjskih dana okolnosti išle na ruku cijelom prostoru. Hidrološka je situacija bila dobra te je omogućila pojačanu proizvodnju električne energije. Kriza s plinom koja je uzrokovala krizu opskrbe strujom događala se u praznična vremena, odmah nakon Nove godine, kada industrija nije radila punim kapacitetom. Kriza je, čini se, bila i prvi test efikasnosti Energetske zajednice. “Jedinica za
koordinaciju prijenosa električne energije, UCTE, također je pridonijela ublažavanju krize. Operativni standardi zahtijevaju da sustavi pokrivaju potrebe, a s druge strane pružaju interoperabilnost nacionalnih sustava u slučaju da se negdje dogodi slom; ovisno o sustavu koji je pogođen, ostali mu mogu pružiti podršku ali samo do izvjesne granice”, kaže Gabriela Cretu. Sve u svemu, posljedice krize su bile blaže nego što su objektivno mogle biti, mada su se neke lekcije trebale ponovno naučiti. Zemlje su potvrdile da je suradnja i pomoć korisna za sve. Isto tako, umreženost i integriranost u širi europski sustav dokazale su se korisnima - što je, primjerice, samo perspektiva za tri baltičke članice EU-a koje tek čine ozbiljnije korake da se s ruske mreže postupno uključe u elektroopskrbni sustav EU-a.
Solidarnost na djelu
Prekid opskrbe ruskim plinom preko Ukrajine različito je pogodio zemlje, no upozorio ih je da je vrijeme promjenama i višim ulaganjima u poboljšanje sustava. Najteže je bila pogođena Bugarska koja je 100-postotno ovisna o ruskom plinu preko Ukrajine i koja nema adekvatnih rezervi, osim jednog jedinog spremišta za plin. Bugarska je raspolagala samo trećinom uobičajenih dnevnih količina plina i to u vremenima niskih temperatura, ali i uz sretnu okolnost da se kriza dogodila tijekom praznika. U Beču, u sjedištu Energetske zajednice, kažu da je moderna tehnologija u vrijeme pravoslavne Nove godine pripomogla brzoj i efikasnoj koordinaciji - dio stručnjaka bio je na praznicima u domovini te su informacije i u Beč i u Bruxelles stizale izravno s terena, putem prijenosnih računala. Srbija je također posve ovisna o ruskome plinu. Uz nedovršeno spremište plina u Banskom dvoru oslonila se na susjedsku solidarnost dobivajući plin iz Mađarske. Hrvatska je dobivala manje plina, s tim da je domaća galama izazvana krizom nadilazila objektivnu težinu situacije, s obzirom na rezerve plina i dobru povezanost sa susjedstvom.
U Energetskoj zajednici spominju suradnju Hrvatske i Italije u crpljenju plina iz jadranskog podmorja - u trenucima krize to je značilo dogovor o smanjenju dotoka plina iz tih crpilišta u Italiju, a povećanju za Hrvatsku. Bosna i Hercegovina je dijelom nalazila rezerve koristeći umjesto plina skuplje loživo ulje, a dio je potreba zadovoljen plinom iz Srbije. Solidarnost je i tu odmah proradila, s tim da su u Europskoj komisiji pomoć u obostranoj nevolji opisali kao “važnu političku gestu”. Makedonija konzumira malo plina, te nije osjetila krizu, kao ni Albanija. Rumunjska je za razliku od susjedstva glatko riješila manjkove na strani ukrajinskog opskrbnog pravca.
NEĆE BITI TUŽBI ZA GAZPROM
Budući da je Gazprom veliki ulagatelj i opskrbljivač u regiji, a k tome neke zemlje s ruskim državnim monopolistom imaju još nepodmirenih računa čije dospijeće na naplatu nije baš dobrodošlo, neće biti tužbi za prekid ospkrbe. U Beču tvrde kako su im države kazale da je važnije očuvati dobre poslovne odnose nego tjerati pravni mak na konac. Bosni i Hercegovini su u ovom slučaju ruke posve vezane - zemlja je Gazpromov dužnik.
