ZAGREB - Sastanak nasljednica bivše SFRJ i međunarodnog posrednika Arthura Wattsa koji će se u srijedu održati u Ljubljani, trebao bi dati odgovor na pitanje je li moguć dogovor oko raspodjele zlatnih rezervi deponiranih u Baselskoj banci za međunarodna poravnanja (BIS).
Problem je u ključu oko raspodjele te imovine.
Dok Hrvatska i Slovenija pri podjeli imovine inzistiraju na ključu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prema kojem se otplaćuju i obveze bivše države, na zadnjem susretu su Makedonija i BiH predložile novi ključ. SRJ se tada držala neutralno tvrdeći da njoj odgovara i jedna i druga varijanta raspodjele zlata bivše države. Međutim, nakon sastanka jugoslavenskog i makedonskog premijera u Beogradu u ponedjeljak, makedonski premijer Ljupčo Georgijevski je izjavio da bi dvije zemlje "mogle imati zajedničke stavove za predstojeće pregovore o sukcesiji".
Prema ključu MMF-a Hrvatskoj bi, iz baselske Banke za poravnanja trebalo pripasti oko 118 milijuna dolara. Po tom ključu dugovi bivše SFRJ raspodijeljeni su prema slijedećim postotcima: SR Jugoslavija 36, 50; Hrvatska 28,49; Slovenija 16,39, BiH 13, 20; i Makedonija 5,4.
Prema modelu koje su nedavno predložile Makedonija i BiH, ključ MMF-a bi vrijedio i dalje za otplatu dugova bivše države dok bi se pri raspodjeli imovine koristio drukčiji ključ (koji bi više uzimao u obzir broj stanovništva) koji bi tim dvjema republikama donio nešto više novca. Hrvatska Slovenija i dalje inzistiraju da ključ MMF-a vrijedi jednako i za obveze kao i za raspodjelu imovine.
Sljedeća faza nakon raspodjele zlata trebala bi bi raspodjela veleposlanstava bivše države i to po istom ključu kakav se prihvati i za raspodjelu zlatnih poluga. Ostatak sukcesije vjerojatno neće ići tako glatko kao podjela zamrznute imovine. Posebno je pak pitanja povratak opljačkanih umjetnina i drugih vrijednosti tijekom agresije na Hrvatsku. Nove jugoslavenske vlasti su obećale kako će tu imovinu vratiti kada se za to stvore uvjeti, ali dosada u tom pogledu još nije ništa učinjeno.
Nakon što je promjenom vlasti u Beogradu SR Jugoslavija prestala inzistirati da bude isključiva nasljednica bivše SFRJ, pregovori o nasljedstvu ipak su krenuli s mrtve točke. Kada bi se na sastanku u Ljubljani u srijedu dogovorio i ključ za podjelu te imovine, mogao bi to biti početak procesa koji će vrlo dugo trajati.
