Zašto bi demokracija bila važna za ekonomiju?
Mnoge studije potvrđuju da dugogodišnja razvijena demokracija njeguje snažne institucije društva koje profesionalno obavljaju svoj posao i time dovode do ekonomski efikasnih rezultata. Za razliku od korupcije i sive ekonomije koje rezultiraju gubitkom godišnjeg BDP-a od 2-3%, snaženje demokracije i jačanje institucija jača efikasnost društva i ekonomije i dodaje prema studijama 1-2% na rast BDP-a.
EIU prema svojoj metodologiji dijeli demokracije na potpune demokracije (full democracies), manjkave ili kvazi-demokracije (flawed demoracies), hibridne režime (hybrid regimes) i autoritarne režime (authoritarian regimes), ocjenjući zemlje prema pet kriterija:
1) izborni proces i pluralizam,
2) funkcioniranje vlasti,
3) politička participacija (manjine),
4) politička kultura, te
5) civilne slobode.
U manjkave ili kvazi-demokracije se ubrajaju zemlje koje imaju manju slobodu medija, te slabosti u upravljanju, nerazvijenoj političkoj kulturi ili niskim razinama političke participacije .Hibridni režimi su oni u kojima se događaju forsiranja izbornog procesa, raširena korupcija i slabo civilno društvo.
Prema EIU Democracy Indexu 2011, svijet se u 2011 dijelio na slijedeći način:
- potpune demokracije: 15% zemalja i 11% svjetske populacije
- manjkave ili kvazi-demokracije: 32% zemalja i 37% svjetske populacije,
- hibridni režimi: 22% zemalja i 14% svjetske populacije, te
- autoritarni režimi: 31% zemalja i 37% svjetske populacije.
Manje od 50% zemalja i svjetske populacije živi u demokracijama (u onom uopćenom smislu), što je pogoršanje u odnosu na prethodne godine, a porastao je i broj autoritarnih režima.
Hrvatska je svrstana u manjkave ili kvazi-demokracije na 53. mjesto od 167 zemalja - Sjeverna Koreja je 167. Prvih 25 zemalja čine potpune demokracije na čelu s nordijskim zemljama, Novim Zelandom, Australijom i drugim razvijenim zemljama. Hrvatska se nalazi u društvu srednje razvijenih zemalja, ali i Francuske (29. mjesto), Slovenije (30. mjesto), okružena Mađarskom, Meksikom, Argentinom, Bugarskom i Kolumbijom. Najbolje nam je ocijenjen izborni proces i pluralizam (9,17 od 10), te civilne slobode (8,24 od 10), a najlošije politička kultura (5 od 10), pa politička participacija (556 od 10), odnosno funkcioniranje vlade (5,71 od 10). Treba napomenuti da su u autoritarne režime osim Kube i Sjeverne Koreje kao očitih te drugih nerazvijenih zemalja uvrštene Rusija i Kina.
Kako je ovaj indeks sastavljan tijekom 2010. i početkom 2011. godine, još nije bilo jasno što će biti sa zemljama sjeverne Afrike gdje su protesti zbacili određene autoritarne režime (Libija, Tunis). Međutim, prema analizi je jasno da je zamor dugotrajnim autoritarnim režimom, utjecaj drugih (politička i ekonomska tranzicija u istočnoj europi), ekonomska kriza, te prisutnost novih elektronskih medija koji se teže mogu cenzurirati ključan za te u biti promjene prema demokratizaciji tih zemalja - kako će na kraju završiti situacija u tim zemljama je još daleko za predvidjeti.
Na tragu prijašnjih studija je i usporedna analiza pokazatelja demokracije i ekonomskih efekata koji potvrđuju da veći stupanj demokracije dovodi do 1-2% većeg rasta (ili manjeg pada u globalnoj recesiji) bruto domaćeg proizvoda.
Lijepo je znati da cijeli taj cirkus s izborima i političarima može imati i konkretne efekte - ako se jača demokracija i institucije, dohodak se može godišnje realno povećati za 1-2%, odnosno nominalno za 3-5%, što je povišica koju mnogi nisu dobili već godinama...
Prof. dr. sc. Ante Babić
Centar za međunarodni razvoj d.o.o.
Potpredsjednik Hrvatskih Izvoznika
Koautor i koproducent ZelenJave (Facebook)
