Gospodarstvo

Srijeda, 05.05.1999.

  • 15:35

Devedeset pet posto štediša u propalim bankama dobit će svoj novac natrag

Najkasnije šest mjeseci nakon otvaranja stečaja, a prema obećanju predsjednika Tuđmana, već od 1. srpnja počinje isplata osiguranih uloga, štednje do 100.000 kuna / Možda su odluke o otvaranju stečaja u Glumina banci, Komercijalnoj, Županjskoj i Gradskoj banci Osijek početak kraja bankarske krize u Hrvatskoj, no činjenica je da je, osim spomenutih, još nekoliko banaka u teškoćama. Za njih se »u tišini« traže rješenja

Piše: Lidija Martinović

Hrvatska narodna banka će nastojati da se što prije završi konsolidacija bankarskog sustava

Hrvatska narodna banka će nastojati da se što prije završi konsolidacija bankarskog sustava

ZAGREB, 4. svibnja – Devedeset pet posto štediša (od njih ukupno 150.000) Glumina banke, Komercijalne, Županjske i Gradske banke Osijek, za koje su nadležni trgovački sudovi ovih dana pokrenuli stečajeve, ima štednju do osiguranog iznosa, znači do 100.000 kuna.

To je iznos čiju isplatu štedišama jamči država, isplate moraju započeti najkasnije šest mjeseci nakon otvaranja stečaja banke (dakle, taj rok za sve četiri banke već teče), a prema obećanju predsjednika dr. Franje Tuđmana odmah nakon 1. srpnja 1999. godine.

Sudovi su ovaj put iznenađujuće brzo reagirali - samo mjesec dana nakon što je Savjet Hrvatske narodne banke predložio pokretanje stečaja za spomenute četiri banke i još Neretvanskogospodarsku banku iz Ploča te Invest štedionicu iz Zagreba, suci su za četiri najveće odradili početni posao. Valja podsjetiti na to da je guverner HNB-a dr. Marko Škreb, objavljujući odluku da se predloži paket stečajeva, istaknuo kako je ključna stvar brzina te kako će središnja banka apelirati da se ubrza postupak na sudu.

Prepuštajući slučaj sudovima, središnja banka ništa drugo i nije mogla napraviti osim apelirati, a s obzirom na paniku štediša blokiranih banaka, koja je, shvatljivo, prijetila i štedišama zdravih, moralo se reagirati hitno. Lopta je tako još jednom smirena, čini se u zadnji tren s obzirom na nervozu koju je pratila situacija u kojoj su štediše imali obećanje Predsjednika države kako će isplate osigurane štednje početi, a stečajni postupci kao glavni preduvjet početka tih isplata još nisu bili pokrenuti.

Mirnijoj situaciji pridonosi i činjenica da je sustav zaštite iznimno visok, odnosno da samo pet posto štediša u četiri spomenute banke ima uloge veće od osiguranih. Uz to, najavljeno je da će se za rashod u iznosu od oko tri milijarde kuna, koliko iznosi osigurana štednja u propalim bankama, naći mjesto u proračunu.

Dio priče u svakom je slučaju završen - privremeni su upravitelji napustili Glumina banku, Komercijalnu, Županjsku i Gradsku banku Osijek, a njihova su mjesta zauzeli stečajni upravitelji. Guverner Škreb objasnio je da te banke nisu zaslužile da budu sanirane poput Dubrovačke, koja je bila regionalni monopol, zauzimala pet posto u ukupnoj bilanci i nosila posljedice ratnih šteta.

Gubici su nekoliko puta u spomenute četiri banke nadmašili vrijednost kapitala, to su bile duboko nesolventne banke, a s obzirom da predstavljaju šest posto bilančne svote, HNB je ocijenio da su problemi u hrvatskom bankarstvu takvi da se njima može upravljati bez velikih potresa, nažalost ne i bez troškova. Drugog izlaza, rekli su, nije bilo. Te su banke, poznato je, bile ponuđene nekim zdravim hrvatskim bankama, pregovaralo se, ili bolje reći uvjeravalo, do posljednjeg dana, no zanimanja nije bilo da se preuzme neka od četiri loše.

Što sada donosi stečaj ovih banaka? On ne znači likvidaciju, jer je preustrojem dužnika te institucije moguće vratiti u život. No, to je definicija i nada, a takve nade umanjuje hrvatska stvarnost u kojoj, nažalost, nikakvih preustroja nije bilo, pa pravnici kažu kako je kod nas do sada stečajni postupak uvijek bio ostavinski. Ostaje, dakle, čekati hoće li stečajevi banaka krenuti drugim smjerom od uobičajenog.

Prema najavama središnje banke, već su i sami prijedlozi za pokretanje stečaja u Glumina banci, Komercijalnoj, Županjskoj i Gradskoj banci Osijek znak da počinje kraj bankarske krize u Hrvatskoj.

Dobro je znati i da, primjerice, analitičari rejting-agencije Standard & Poor's smatraju kako je način na koji je Hrvatska počela rješavati probleme u bankarskom sustavu ispravan. No, ako je to doista početak kraja krize, onda treba podsjetiti i da već nekoliko mjeseci postoji još jedna skupina banaka u teškoćama. O tome se zna, no središnja je banka do sada o njima šutjela.

Hrvatska gospodarska i Agroobrtnička banka ne isplaćuje štednju svojim štedišama već dva mjeseca. Kažu, čekaju rješenja. Prva je, kako saznajemo, ponuđena nekim bankama, no stigli su negativni odgovori, druga, također zasad uzalud čeka da je netko preuzme. Tu je i Croatia banka na čelu s privremenim upraviteljem - ni na taj slučaj još nije stavljena točka.

Hrvatska narodna banka će nastojati da se što prije završi konsolidacija bankarskog sustava, rekao je guverner na posljednjoj konferenciji za novinare. Čekaju se njezini novi potezi.

Izvor: Vjesnik