ZAGREB - Devizna je štednja u hrvatskim bankama krajem prošlogodišnjeg prosinca iznosila 46,9 milijardi kuna, što je 10 milijardi kuna ili 26,9 posto više nego prethodne godine.
Ukupna likvidna sredstva lani su povećana za 29,3 posto. Krajem godine postupno oživljava i kreditna aktivnost banaka.
Plasmani su banaka koncem prosinca iznosili, prema podacima HNB-a, 60,9 milijardi kuna, što je 1,6 milijardi kuna više nego u studenome. Podaci o monetarnim i kretanjima u realnom sektoru gospodarstva, prema ocjeni analitičara Hrvatske narodne banke, upućuju na zaključak da je 2000. bila "nedvosmisleno godina oporavka monetarnih agregata i aktivnosti realnog sektora te značajne konsolidacije i restrukturiranja bankarskog sektora".
Kod ukupnih likvidnih sredstva (koja obuhvaćaju novčanu masu, štedne i oročene depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca) tijekom 2000. zabilježeno je značajno ubrzanje rasta.
Krajem prosinca ukupna su likvidna sredstva iznosila 73,3 milijarde kuna. Prosinac je također obilježio snažan rast ukupnih likvidnih sredstva, a osim sezonske komponente na to je povećanje najviše utjecala isplata osigurane štednje, koju su štediše uglavnom (oko 70 posto) ostavljale na deviznim računima. Uz to u prosincu je zabilježeno ubrzanje rasta depozitnog novca poduzeća.
Prema podacima iz Biltena HNB-a, tijekom prošle godine depozitni je novac povećan za 3,5 milijarde kuna ili 44 posto. Zajedno sa snažnim rastom gotovog novca (koji je krajem prosinca iznosio 6,6 milijardi kuna), novčana masa (koja obuhvaća gotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod HNB te depozitni novac kod poslovnih banaka) u 2000. je povećana za 4,2 milijarde kuna i posljednjeg je dana prosinca iznosila 18 milijardi kuna.
Plasmani su istodobno zabilježili mnogo skromniji rast od monetarnih agregata, a njihov se oporavak odnosi na posljednje tromjesečje 2000., i to kao vrlo blag rast kredita poduzećima i nešto brži rast kredita stanovništvu. Plasmani su krajem prosinca iznosili 60,9 milijardi kuna, a u cijeloj su 2000. povećani za samo pet milijardi kuna, od čega trećinu čini prosinački rast za 1,6 milijardi kuna. Analitičari središnje banke napominju pritom da se u prosinačkom rastu 600 milijuna kuna odnosi na povećanje ulaganja banaka u dionice (uglavnom ulaganja banaka u druge banke), a na rast kredita banaka privatnom sektoru odnosi se preostalih 900 milijuna. Od toga pak glavninu (oko 700 milijuna kuna) čine krediti stanovništvu, dok je povećanje kredita poduzećima minimalno.
Ipak, prema ocjeni analitičara središnje banke, i uz tako skromno povećanje plasmana može se zaključiti da je smanjivanje kreditnih aktivnosti zaustavljeno, pa se može očekivati da će se kreditni oporavak iz posljednjega prošlogodišnjeg tromjesečja ubrzati u prvom ovogodišnjemu.
