MOSKVA (Od Vjesnikova dopisnika) – Srbijanski premijer Zoran Đinđić koji je u dvodnevnom radnom posjetu Moskvi šokirao je u četvrtak domaćine svojim oštrim izjavama. Odmah po dolasku, Đinđić je novinaru moskovske agencije "Interfax" izjavio "da Rusija, želi li popraviti i učvrstiti svoj položaj na Balkanu, mora provesti ozbiljne kadrovske promjene u odjelu svog Ministarstva vanjskih poslova zaduženom za SR Jugoslaviju".
Tom je izjavom Đinđić dao domaćinima do znanja da još nije zaboravio i prebolio poniženje koje je početkom prošlog ljeta doživio za vrijeme boravka u Moskvi.
Naime, Đinđić je tada zajedno s Vojislavom Koštunicom i Vukom Draškovićem neuspješno čekao pet dana da ih primi ministar vanjskih poslova Igor Ivanov ili barem njegov prvi zamjenik Aleksandar Avdejev. Primili su ih niži po rangu diplomati činovnici u odjelu za SRJ, koje sada Đinđić krivi za svoju lanjsku neuspjelu misiju u Moskvi gdje je došao zajedno s Vukom Draškovićem i Vojislavnom Koštunicom kako bi ruski diplomatski vrh uvjerio da je vrijeme da Kremlj napokon prekine podršku režimu Slobodana Miloševića.
U Moskvi je Đinđić ponovio novinarima i svoju tvrdnju da Srbija neće "biti osobito uporna pri očuvanju federacije, ako to ne želi Crna Gora". Međutim, da je riječ o čisto taktičkoj i diplomatskoj izjavi za javnost pokazalo se odmah nakon Đinđićevih pregovora s Igorom Ivanovim. Na zajedničkoj konferenciji za novinare i Ivanov i Đinđić izjavili su "da jugoslavenska federacija treba ostati, jer bi u slučaju državnih promjena mogli nastati veliki problemi u čitavoj regiji".
"Kad je riječ o Crnoj Gori i zahtjevima Haaga, međunarodna zajednica trebala bi dati novoj jugoslavenskoj demokratskoj vlasti vrijeme da te probleme sama riješi", izjavio je Đinđić. Đinđić je čak i precizirao da će nove demokratske vlasti u Beogradu problem reintegracije Kosova riješiti mirnim putem u roku dviju godina.
Glavni cilj Đinđićeva radnog posjeta Moskvi je želja Beograda da učvrsti svoje ekonomske veze s Rusijom, da od Moskve ishodi nesmetan dotok ruskog plina (u zamjenu za jugoslavenske robe) i izbori početak vraćanja duga bivšeg SSSR-a "Titovoj Jugoslaviji". O tome je Đinđić pregovarao s ruskim ministrom za industriju Aleksandrom Dondukovim, a u četvrtak poslije podne primio ga je i premijer Mihail Kasjanov. Kad je riječ o vraćanju duga nasljednicama bivše Jugoslavije, a koji iznosi oko 1,6 milijardu dolara, Moskva ima spreman odgovor. Najprije traži da bivše jugoslavenske republike, a sada neovisne države sjednu za pregovarački stol i dogovore se koliko kojoj pripada u tom ukupnom dugu. Nakon toga Rusija će, tvrde u Moskvi, pojedinačno vraćati dug svakoj od nasljednica bivše Jugoslavije. Međutim, vjerojatno i nakon dogovora nasljednica SFRJ, vraćanje duga neće teći glatko. Rusija želi dio svog duga bivšim jugoslavenskim republikama vratiti dijelom u oružju, plinu, nafti i drugim robama, a to je novi povod za pregovore i odugovlačenje isplate.
