MOSTAR (Od Vjesnikova dopisnika) - Od čak 48 televizijskih kuća u Federaciji BiH i 28 u Republici Srpskoj veći broj njih nije u stanju realizirati vlastiti program i dosadašnje emitiranje 'pokrivano' je uglavnom 'gusarenjem', odnosno nelegalnim prikazivanjem programa inozemne produkcije.
Nakon što su predstavnici »Walta Disneya« i »Columbia Pictures« za Hrvatsku i Sloveniju određeno vrijeme pratili programe tih 76 televizijskih kuća u BiH i zaprijetili podizanjima tužbi zbog prikazivanja filmova bez autorskih ugovora, brojni elektronski mediji u BiH našli su se jednostavno pred zidom. Jer, nedostatak novca i nemogućnost otkupa inozemne tv produkcije, kao i nedostatak sredstava i kadra za pravljenje vlastitog programa, u takvoj situaciji najozbiljnije su im zaprijetili gašenjem.
To se, zapravo, moglo i očekivati s obzirom na gospodarsku situaciju u BiH. Najrealnije je stoga povjerovati kako će nakon svega uspjeti 'preživjeti' samo manji broj tih televizijskih kuća, i to uglavnom one koje su osnovale županije i koje se financiraju iz županijskih proračuna.
Među tim najjačim televizijskim kućama u BiH svakako su mostarski Erotel, najveća hrvatska tv- kuća u BiH koja emitira nekoliko sati vlastitog programa uz reemitiranje HRT-a, te televizije Tuzlansko-podrinjskog, Unsko-sanskog i Sarajevskog kantona. Financiranje tih televizijskih kuća godišnje iznosi pojedinačno više od milijun DEM, a za najmlađu od njih, televiziju Sarajevskog kantona, iz proračuna njezina osnivača samo ove godine bit će potrošeno 2,6 milijuna DEM. U bosansko-hercegovačkoj 'tv sapunici' milijuni maraka potrošeni su i na projekte stvaranja nacionalnih televizija, pri čemu posebno epizoda pripada Bošnjačkoj televiziji, koja je prije nekoliko dana konačno počela emitirati program.
Nositelj toga Izetbegovićeva projekta, kako ovih dana pišu sarajevski mediji, trebao je biti list Ljiljan, no milijuni maraka otišlo je »niz vjetar«, pa Izetbegović ovih dana, u pismu koje objavljuje Slobodna Bosna, p(r)oziva vodstvo Ljiljana da bošnjačkoj televiziji vrati dug od oko pola milijuna DEM.
Svemu svakako treba pridodati i višegodišnje neuspješne pregovore oko preustroja TV BiH, kao i one oko utemeljenja federalne televizije, čime »smetnje u slici« kod elektronskih medija u BiH bivaju dodatno pojačane. Navodno bi se, nakon svega, na razini države trebale objediniti SRT, TV BiH i OBN, a iz Sarajeva je potekla i ideja o »opsluživanju federalnog programa« od strane županijskih televizija.
Hrvatsku stranu u tim tv špekulacijama gotovo da nitko ništa ne pita, iako bi svim tim tv krojačima odavno trebalo biti jasno kako Hrvati u BiH neće i ne mogu ići ispod minimuma koji se zove vlastiti kanal na budućoj federalnoj televiziji. A ni odgovori iz najjačih županijskih televizija ne pokazuju, čini se, previše razumijevanja za »objedinjavanje u federalni program« jer, kako kažu, »isuviše je toga izgrađeno i uloženo o vlastitom (županijskom) trošku« da bi se tek tako »utopili« u federalnu televiziju.
