ZAGREB - Nekoliko stotina zaposlenika nacionalne radiotelevizijske kuće odazvalo se u petak skupu Odbora za očuvanje javne i cjelovite Hrvatske radiotelevizije. Zajedno s predsjednikom Uprave Mirkom Galićem, izrazili su neslaganje s Vladinim zakonom o HRT-u. U petak je Odbor započeo s potpisivanjem peticije kojom se traži odgoda donošenja tog zakona, te sastavljanje nove radne skupine koja će pripremiti zakonski tekst, a u nju bi bili uključeni i zaposlenici s Prisavlja. U sat vremena peticiju je potpisalo više od 300 djelatnika HRT-a.
Zaposlenici i Uprava protive se ustroju HRT-a kao javne ustanove jer se time, smatraju, ograničava njezina financijska samostalnost i otvara mogućnost političkog utjecaja. Ne slažu se ni s odvajanjem Odašiljača i veza bez prethodne stručne analize koja će ukazati na sve posljedice odvajanja.
Sporno je i pitanje načina izbora članova Vijeća HRT-a jer je, tvrde, pri njihovu izboru opet je dominantan politički utjecaj. Uz to protive se oduzimanju po jedne mreže nacionalnog programa za radio i televiziju.
Galić je istaknuo da je potrošio sate uvjeravajući predlagatelje da prihvate zahtjeve s Prisavlja. Dodao da se u svakodnevnoj praksi poštuju sloboda i neovisnost HRT-a, no da bi neke stvari, ipak, trebalo institucionalizirati. Član Odbora i urednik na HTV-u Velimir Đuretić ocijenio je Vladin zakonski prijedlog polupismenim, retrogradnim i restriktivnim. "Činjenica da predlagatelj nije prihvatio ni jedan prijedlog struke, zaposlenika i civilnih udruga, svjedoči da i ova vlast želi kontrolirati medije.
Ako Vladin prijedlog bude uskoro usvojen, to će biti žalosno, jadno i kulturocidno", istaknuo je Đuretić. Urednik na Hrvatskom radiju Domagoj Veršić upozorio je na to da će Radio, ako se prihvati taj zakon, 75. rođendan dočekati s programom manje. Kazao je da ne prihvaća obrazloženje da se treća radijska nacionalna mreža ukida zbog tehničkih (ne)mogućnosti, a kao uporište za tu svoju tvrdnju naveo je svojedobnu izjavu potpredsjednice Vlade Željke Antunović da se taj problem može riješiti. Davor Travaš, urednik na Radio Rijeci, rekao je da Vlada nakon 1945. i 1948. i 2001. godine želi u Hrvatskoj provesti nacionalizaciju.
Pojasnio je da će se Odašiljači i veze najprije nacionalizirati, a potom prodati nekome za kunu. Djelatnik HRT-a iz tehnike Damir Šimunović upozorio je na niz nepoznanica u vezi s izdvajanjem Odašiljača i veza, rekavši da se ne bi trebalo pozivati na europske primjere gdje su odašiljači izdvojeni iz sastava javnih televizija.
Najveće podjele na skupu dogodile su se za vrijeme izlaganja urednika HTV-a Branimira Bilića koji je čitao svoje amandmane na zakonski tekst. Iako se u njima složio s većinom prijedloga Odbora, ustvrdio je kako "nevinih nema ni na jednoj niti na drugoj strani", misleći pritom na predlagatelja i Upravu. Tražio je da se treća nacionalna TV-mreža izdvoji iz sastava HRT-a te da se tako prekine "TV monopol", ali da se i kao odvojena trgovačka društva uspostave Radio, Televizija te Odašiljači i veze. Replicirao mu je Đuretić kazavši kako nitko nije protiv konkurencije, no da prijedlog Vlade znači osiromašivanje HRT-a. Đuro Tomljenović (urednik s HTV-a) Biliću je pak poručio da se "kazalište ne ruši ako glumci i režiseri nisu dobri, već se oni promijene".
