Do kraja godine HRT ostaje bez Odašiljača i veza, a 50 kuna pretplate - bez PDV-a

ZAGREB – Izdvajanje Odašiljača i veza iz sastava Hrvatske radio i televizije, nakon 75 godina suživota na radiju, odnosno 45 godina televizije, u novo javno poduzeće do kraja godine, predviđeno je Zakonom o HRT.

No, iako je osamostaljivanje peticijom podržala i većina od oko 300-njak uposlenih u Odašiljačima i vezama, protivnici izdvajanja, sindikat HRT-a, te poslovodstvo i Vijeće HRT-a, traže da se prethodno napravi analiza koja bi pokazala kakve će to posljedice uzrokovati za HRT, ali i "javni interes".

Krešimir Macan, glasnogovornik HRT-a rekao je za Vjesnik da će se, nakon što Zakon o HRT-u bude objavljen u Narodnim novinama, pripremiti diobena bilanca, jer sad nije poznato koliko primjerice Odašiljači i veze imaju uposlenih, ako "tehnika odnosno informatika" ostanu u sastavu HRT-a. Nadalje, kaže Macan, sa zajedničkim poslovima HRT-a, ukupno se radi o 615 uposlenih. Od toga broja, njih 416 radi na odašiljačima i vezama, odnosno tehnici ukuljučujući i informatiku. No, broj uposlenih u odašiljačima i vezama, koji bi od 2002. godine trebali radi iste poslove u novoj tvrtki kreće se oko 270, ističe on.

Kako kažu u Sindikatu odšiljača i veza, svoje potpise dali su i uposleni koji sad rade u zajedničkim službama HRTa, no očekuju da se vrate u odašiljače.

Jedan od razloga za odvajanje, kažu u sindikatu, je i potpuna centralizacija, te dodavanje Odjela tehnike, koji sa djelatnošću odašiljača nema nikakve veze.

Tom odjelu pripadaju radiofonija, telefonija i sono usluga, informatička te elektronička animacija. U prilog odvajanju ide i to da u dvadeset godina, između 1972 i 1992. godine, odašiljači i veze nisu u svom sastavu imali tehniku, te da su pozitivno poslovali.

U sklopu Odašiljača i veza je ukupno 319 objekata, odnosno odašiljača na području Hrvatske. Neki od njih, ove godine, obilježavaju i 50 godina rada, dok bi primjerice odašiljač na Sljemenu, nakon preuređenja, trebao postati i vidikovac sa restoranom. U nekoliko zadnjih godina sagrađeno je i 200 novih pretvarača, čime je podignuta razina pokrića gledanosti HTV-a sa 96 na 99 posto. Na Vjesnikovo pitanje koliko će televizija plaćati uslugu odašiljanja programa, Macan napominje da godišnji troškovi iznose ukupno 180 milijuna kuna. To znači da bi HRT ubuduće manje izdvajati za usluge odašiljača.

Naime, prema Zakonu o HRT-u, HRT će morati izdvajati 16 posto pretplate (oko 120 milijuna kuna) za pokriće usluga odašiljača i veza. Istodobno, ubuduće bi rtv pretplata, bila 50 kuna bez PDV-a.

U ovogodišnjem proračunu HRT-a, odašiljači i veze će od 145 milijuna kuna ukupnog prihoda HRT-a, 35 milijuna kuna zaraditi će sami. Prihodi se odnose na najam satelita British Telecomu, te najam prostora HT Cronetu, VIP netu i radijskim i televizijskim koncesionarima za njihov potrebe. Zakon o telekomunikaccijama, pak omogućuje odašiljačima i prihode u slučaju da budu parteneri za treću GSM mrežu te poslove u kabelskoj distribuciju.

No, od buduće suradnje HRT-a i odašiljača, ovisit će, između ostalog i program za iseljeništvo. Macan ističe da će HRT pričekati odluku Vlade koja mora odlučiti tko će platiti i emitiranje putem kratkog vala. Naime, dosad je država subvencirala iznajmljivanje satelita sa 80 milijuna DEM. No, u budućnosti bi se taj se problem emitiranja mogao rješiti i Internet linkom, kažu na HTV–u.

U izvješćima o poslovanju HRT-a, teško je odvojiti prihode odašiljača jer su skriveni u zbirnim podacima HRT-a, i vodili su se zajednički. Kad je riječ o ulaganjima u razvoj, između 1996. godine i 1999. godine, odašiljači su uložili 90 milijna kuna vlastitih kreditinih sredstva, što je oko 35 posto ukupnih investicija. Tim su novcem uglavnom popravljene ratne štete. Odašiljači planiraju uložiti u svoju modernizaciju oko 150 milijuna kuna, upravo iz povećanja prihoda, koje mogu ostvariti odvajanjem od matične kuće, kojoj odriču i pravio na buduće dionice, jer kako smo čuli, sva investicije su bile iz amortizacije, a ne iz plaća uposlenih na HRT-u.