Ekonomski institut sa zabrinutošću prognozira da će broj nezaposlenih ove godine skočiti za 20 posto, ili za 50.000 novih osoba. Iako predviđa da će u 2009. ipak doći do oporavka hrvatskoga gospodarstva, jer bi BDP mogao porasti za 0,9 posto, nezaposlenost će iduće godine nastaviti rasti, iako blažim tempom. Analitičari instituta vjeruju da će stopa nezaposlenosti ove godine narasti na 14,6 posto, a iduće na 15,4 posto.
Promatračima je poznato da Ekonomski institut u svojim prognozama ne pretjeruje, štoviše, u pravilu iznosi predviđanja koja kasnije ispadaju malo optimističnija od stvarnosti.
Kuštrak: Antirecesijske mjere se ne provode
Svjetska ekonomija prolazi kroz najtežu krizu nakon Drugog svjetskog rata, primjećuje Institut, a Hrvatska se nalazi u recesiji od sredine prošle godine, jer je pad BDP-a zabilježen već u posljednja dva tromjesečja. Institut poručuje gospodarstvu da su mu potrebne prilagodbe.
– Ako kriza na svjetskim tržištima potraje, a domaće gospodarstvo propusti poduzeti nužne prilagodbe, to će se nepovoljno odraziti na mogućnost oporavka, koji bi mogao biti slabiji i sporiji od očekivanja, kažu analitičari Instituta. Ta je formulacija, međutim, malo zasmetala predsjedniku Hrvatske udruge poslodavaca Damiru Kuštraku, koji smatra da nešto mora učiniti i Vlada.
– Slažem se, gospodarstvo se treba prilagoditi. Ono to stalno i radi, ali se ne može prilagoditi samo, jer puno toga ovisi o Vladi. Nama su te najnovije loše prognoze očekivane, jer se antirecesijske mjere Vlade ne provode. Osim rebalansa proračuna, nije poduzeta ni jedna druga bitna mjera, upozorava Kuštrak, misleći na najavljene poteze za rasterećenje gospodarstva od različitih, neporeznih nameta.
Padaju proizvodnja, izvoz, osobna potrošnja
U slučaju da problemi postanu još izraženiji, gospodarska kretanja će biti lošija od predviđenih, također upozorava Institut. Naime hrvatsko je gospodarstvo suočeno s povećanim rizicima koji proizlaze iz nepovoljnih okolnosti u kojima se nalazi svjetsko gospodarstvo. Tome treba pribrojiti i neizvjesnosti oko otplate ili refinanciranja vanjskog duga te provođenja strukturnih reformi u domaćem gospodarstvu, kažu analitičari. Nezaposlenost će rasti zbog pada proizvodnje i izvoza. Smanjit će se i osobna potrošnja, i to za 5,4 posto, investicije za 7,8, a izvoz za 10 posto. Međutim, zbog tih negativnih kretanja dogodit će se i jedna pozitivna stvar: smanjit će se razlika između onoga što Hrvatska sama proizvede i onoga što potroši. Deficit platne bilance, koji se prošle godine popeo na 9,8 posto, ove će se godine prepoloviti na 4,7 posto, vjeruje Ekonomski institut.
