U posljednje vrijeme Porezna uprava Ministarstva finacija u sve je većem broju slučajeva porezna potraživanja od dužnika naplaćuje - prisilno. Posebno je u porastu broj zapljena imovine. Sam pojam prisilne naplate nije niša novo jer je ona predviđena Zakonom o poreznoj upravi, međutim donedavno je naplata proreza plijenidbom imovine ipak bila prava rijetkost. Kako saznajemo od pomoćnika ravnatelja Porezna uoprave, Bože Smirčića, prisilna je naplata u svim županijama odnedavno sve češća.
Prema službenim podacimja, u prva dva mjeseca ove godine donesena su 682 rješenja o prisilnoj naplati poreza, popisom procjenom i prodajom imovine. Od toga se 277 rješenja odnosi na pravne, a 405 na fizičke osobe, uglavnom obrtnike. Do sada su, u javnim glasilima ili samo na oglasnoj ploči Porezne uprave objavljena 74 oglasa o javnoj prodaji, organizirane su 64 takve prodaje u kojima se je prodana roba u vrijednosti 15 milijuna kuna - 13 milijuna od pravnih i dva od fizičkih osoba.
Takav represivni način naplate poreznici su odlučili uvesti zbog sve više neizvršenih naplata proračunskih sredstava. Prisilna naplata, ističu, prijeti svima koji kasne s plaćanjem poreza i oglušuju se na opomene. Prvi je korak obično blokada računa, nakon čega slijedi zapljena i to prvo pokretnina ako ih dužnik posjeduje. Ako je dužnik u trenutku zapljene spreman platiti porez, predmeti mu se vraćaju, a ne podmiri li ni tada svoj dug, zaplinjeni se predmeti oglašavaju čime se pozivaju svi zainteresirani za njihovu kupnju. Ako prodaja ne uspije, cijena se spušta do najviše 50 posto, a cijeli postupak prodaje može trajati najviše 90 dana.
Ne uspije li se ni do tada ništa prodati, dug se ne otpisuje i primjenjuje se daljnje metode prisilne naplate. Primjenjujući takve oblike prisilne naplate, u siječnju i veljaći naplaćeno je ukupno 265 milijuna poreza. Neke se stvari ipak ne mogu zaplijeniti, a to su odjeća, obuća, posuđe, štednjak, krevet, odnosno predmeti koji su fizičkoj osobi nužno potrebni za svakodnevni život. Postupak zapljene nekretnina, pak, provodi sud.
Kad je u pitanju naplata doprinosa stvari izgledaju ponešto drugačije jer se unatoč najavama, za sada prihodi izvanproračunskih fondova ne mogu naplaćivati prisilnim putem. Ako Sabor prihvati takav prijedlog, porezna će uprava, kaže Smirčić, ako bude potrebo, prisilnim putem, uz poreze, naplaćivati i doprinose. Prilikom prisilne naplate poreznih potraživanja Porezna uprava obično postupa prema izvršnim rješenjima Financijske policije.
Kontrola plaćanja poreza i doprinosa dio uobičajenog postupka koji provodi Finacijska policija. Kako bi se utvrdili načini izbjegavanja plaćanja doprinosa pokrenuta je i akcija »Plaća« kojom je potvrđeno da velik broj poduzeća zaposlenima isplaćuje minimalne osobne dohotke, a ostatak - »na crno«. Finacijska policija obavještava fondove (mirovinski i zdravstveni) o pravnim osobama koje ne plaćaju doprinose.
Kako će naplatiti svoja potraživanja, ovisi o fondovima koji za sada još uvijek nemaju mogućnost primjene represivnih metoda naplate. Iz toga i proizlazi činjenica da Financijska policija u svojim kontrolama, kako saznajemo, otkriva mnogo više neplaćenih doprinosa, nego poreza. Međutim, bez obzira na prve rezultate represivne naplate, vrijeme će pokazati koliko je ona uistinu uspješan način utjerivanja dugova.
