Dokad kriza?

Njemačko gospodarstvo u drugom je ovogodišnjem kvartalu zabilježilo rast od 0,3 posto u odnosnu na prvo tromjesječje, ali je to tamošnjem statističkom uredu bilo dovoljno za objavu da je najveće europsko gospodarstvo izašlo iz recesije. Ne znači to još rast gospodarstva na godišnjoj razini, jer je drugi kvartal i dalje lošiji od prošlogodišnjeg, ali Nijemci su zadovoljni rezultatima jer su zaustavili trend pada i prvi put bilježe kvartalni rast od ožujka prošle godine.

Iste su vijesti nešto ranije stigle i iz Francuske, gdje je u drugom kvartalu također zabilježen rast gospodarstva od 0,3 posto, a već ranije rast je objavio i Japan.

Hrvatska će na podatke za drugi kvartal čekati još gotovo mjesec dana i tada će biti objavljeni podaci o gospodarskim kretanjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, već sada pojedini analitičari prognoziraju da bi pad gospodarstva mogao biti zaustavljen i u Hrvatskoj te da bi se u drugom kvartalu također mogao dogoditi »sitni« rast u odnosu na prva tri mjeseca ove godine.

– Najjače europske ekonomije počinju se polako dizati s dna. Hrvatska ekonomija također je pala na dno i to tijekom drugog kvartala i sada će početi izranjanje s dna. Mislim da možemo očekivati da će nam glava izvan vode izroniti u ožujku ili travnju sljedeće godine, kaže ekonomist Željko Lovrinčević za čijim savjetima često poseže i Vlada. Iako je dno dosegnuto u drugom kvartalu, Lovrinčević očekuje da se u tom kvartalu ne bi trebao bilježiti pad u odnosu na prvo tromjesječje, te da bi i Hrvatska možda mogla zabilježiti mali kvartalni rast.

Naravno, još će se, kao i u Njemačkoj i Francuskoj, čekati na to da se zabilježi kvartalni rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ipak, pad bi u drugom kvartalu trebao biti manji nego u prvom kada je domaće gospodarstvo u odnosu na isto razdoblje prošle godine zaronilo za čak 6,7 posto. Lovrinčević procjenjuje i to da će se u trećem kvartalu, s obzirom na turističku sezonu, osjetiti značajniji rast u odnosu na razdoblje travanj – lipanj, ali uvjeren je da će blagog rasta biti i u četvrtom kvartalu.

Na pitanje ne bi li u četvrtom kvartalu Hrvatska trebala imati ipak pad u odnosu na treći kvartal, na koji utječe prihod od turističke sezone, Lovrinčević odgovara da ipak vjeruje u blagi rast. Upozorava, međutim, da će Hrvatska u odnosu na prošlu godinu zabilježiti pad gospodarstva u ovoj godini. No, Hrvatska neće dalje padati, za razliku od Mađarske i Rumunjske gdje se pad nastavlja, uvjeren je Lovrinčević. Zbog problema s tržištem nekretnina, kvartalni rast ne očekuju ni u Velikoj Britaniji prije kraja godine.

Šefica Ekonomskog instituta u Zagrebu Sandra Švaljek ističe da je za bilo kakve prognoze potrebno imati više podataka, da se ne može ignorirati utjecaj turističke sezone u Hrvatskoj, ali ipak ne niječe mogućnost da rezultati u drugom kvartalu budu bolji od onih u prvom.

Već u 2010. godini, prognozira Lovrinčević, Hrvatska će zabilježiti i godišnji rast možda i do jedan posto. No, do kraja ove godine još će se produbljivati negativne posljedice »dodiravanja dna«, pa će tako rasti nezaposlelenost, dobrim dijelom zbog manje sezonske zaposlenosti u građevini i turizmu, gdje se oporavak može očekivati tek početkom sljedeće godine.

Što se tiče samog oporavka, odnosno dosizanja većih stopa rasta, Lovrinčević napominje da će se rast u Hrvatskoj događati sporije nego u EU, primjerice u Sloveniji.

– Slovenija je imala pad veći od nas, mi smo sporije padali od susjeda, ali ćemo sporije i izranjati iz krize jer nemamo robnog izvoza, kaže glavni Vladin ekonomski savjetnik. Gleda on i nekoliko godina u budućnost pa tvrdi da će Hrvatska teško dosegnuti godišnje stope rasta od 4,5 posto, između ostaloga i zato što je usporila investicije, pa vjeruje da je puno izglednije da nakon oporavka godišnji gospodarski rast bude oko 3,5 do najviše četiri posto.

U njegove optimističnije prognoze, da je dno u Hrvatskoj dosegnuto i da sada može uslijedi samo izranjanje, ne vjeruje gospodarski strateg glavne oporbene stranke Slavko Linić.

– Neozbiljno je prognozirati da će se u Hrvatskoj dogoditi isto ono što se događa u razvijenim europskim zemljama gdje su Vlade dale znatnu financijsku pomoć gospodarstvu i zato se već sada osjeti oporavak. U Hrvatskoj je Vlada novim porezima samo opteretila gospodarstvo, za razliku od Njemačke, pa zato očekujem da će se pad nastaviti jer dno još nismo dotaknuli. Bojim se kraja godine, kaže Linić. Njemačka je Vlada poticala gospodarstvo s 85 milijardi eura.

Linić kaže da se rast može očekivati jedino u trećem kvartalu u odnosu na prethodni zbog utjecaja turističke sezone koja je bila bolja od očekivanoga, ali ako bi se iz rezultata maknuli ti sezonski utjecaji, on misli da bi čak i u trećem kvartalu bio zabilježen nastavak pada, odnosno lošiji rezultati nego u razdoblju od početka travnja do kraja lipnja.

Zadnji će mjeseci 2009. godine biti problematični i kad je u pitanju financijski sektor, procjenjuje Željko Lovrinčević.

– Banke će se s odmakom od tri-četiri mjeseca suočiti s težom naplatom kredita i to bi mogao biti jedan od većih problema ove jeseni i zime, kaže Lovrinčević, koji optimistično dodaje da Hrvatsku za tri ili četiri mjeseca ipak čekaju samo bolje vijesti, jer očekuje da će na jesen početi i pregovori s Europskom unijom.