Domaća otkrića razvijaju stranci

Najnovije medicinsko otkriće hrvatskih znanstvenika s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, molekula na temelju koje će se razviti lijek za očuvanje funkcije bubrega i odgodu dijalize, neće biti novi hrvatski sumamed. Lijek će se, naime, prema ugovoru koji je već sklopljen, razvijati izvan hrvatskih granica, u laboratorijima američkog farmaceutskog diva Pfizer.

Riječ je o prvom većem otkriću hrvatskih znanstvenika nakon otkrića azitromicina, odnosno antibiotika Sumamed, koje bi moglo označiti revoluciju u liječenju bubrežnih bolesnika. No ovo će se otkriće, za razliku od prvog, realizirati u stranoj farmaceutskoj kući jer hrvatska nakon prodaje Plive više nema tvrtku koja bi to mogla napraviti. Hrvatska biotehnološka tvrtka Genera istraživanja i američki Pfizer potpisali su ugovor težak milijune dolara, kojim je američka tvrtka otkupila licencirana patentna prava na otkriće o proteinu te će u narednih nekoliko godina razvijati lijek za bolesnike sa smanjenom funkcijom bubrega.

O tome da se razvoj novog lijeka prepusti Plivi nije se ni razmišljalo. Pliva je, naime, svoj istraživački laboratorij još 2006. godine prodala farmaceutskoj kompaniji GlaxoSmith&Kline, te se danas, pod okriljem izraelske Teve, najjačeg igrača generičke farmaceutske industrije, praktički bavi samo generičkim lijekovima.

– Pliva danas nažalost više nema prostora za istraživanje novih lijekova i poticanje istraživanja u medicini. Osamdesetih godina nju su vodili ljudi kojima je to bio primarni interes, no situacija je danas potpuno drugačija – objašnjava Slobodan Vukičević, voditelj Laboratorija za mineralizirana tkiva Medicinskog fakulteta, i predsjednik uprave tvrtke Genera istraživanja d.o.o.

Generički dio Plive odnedavno je u vlasništvu izraelske Teve, no neovisno o vlasničkoj strukturi, to više nije tvrtka koja bi mogla biti partner u ovakvom poslu, kaže Vukičević.

Prodajom dionica američkom Barru krajem 2006. godine Pliva se, kažu poznavatelji farmaceutskog tržišta, pozdravila s inovativnošću, koja joj je svojedobno i donijela probitak u svjetskim okvirima. Kad se odrekla svog istraživačkog instituta, i prebacila se u urede, Pliva je poslala indirektnu poruku da Hrvatskoj ta znanja ne trebaju, odnosno da si ih nemože priuštiti. To je, kažu naši sugovornici, bio zločin prema nekad jakoj i perspektivnoj, te istraživački profiliranoj tvrtki.

U nedostatku domaćeg partnera, »novi sumamed« tako će se razvijati izvan granica Hrvatske. Na temelju ugovora s Pfizerom, Genera istraživanje opskrbit će tu tvrtku s dovoljnom količinom novootkrivenog astacin-toloid aktivnog proteina, proizvednog rekombinantnom DNA tehnologijom, a Pfizer će u svojim laboratorijima proizvesti humano antitijelo protiv tog proteina i istražiti njegovu učinkovitost. Za čitav postupak, koji uključuje i klinička istraživanja na pacijentima, trebat će oko tri do četiri godine.

– Pfizer će, kako se projekt bude uspješno razvijao, kroz kliničke faze testiranja isplatiti Generi, a time i Medicinskom fakultetu u Zagrebu, dogovorene naknade, a nakon dolaska na tržište, plaćat će postotak od prodaje lijeka – kaže Vukičević, koji je koordinirao ovo istraživanje.

Odgađanjem vremena odlaska na dijalizu, u zdravstvu bi se mogle postići značajne uštede. U SAD-u, primjerice, troškovi za dijalizu u jednoj godini iznose oko 18 milijardi dolara, a u Hrvatskoj se za dijalizu za jednog pacijenta godišnje potroši oko 150.000 kuna, što znači da će i budući lijek imati značajno tržište.