Prof. dr. sc. Ante Ćorušić
"Danas znamo uzročnika raka vrata maternice – to su neki sojevi humanog papiloma virusa. Danas imamo i cjepivo protiv tih specifičnih sojeva virusa. Nadalje, imamo organ koji je dostupan vizualizaciji tijekom našeg ginekološkog pregleda, imamo dobru metodu probira – to je konvencionalni PAPA obrisak. On je visoko osjetljiv, visoko specifičan, lako izvodiv, lako ponovljiv i jeftin. I kad sagledamo sve te parametre, jasno je da niti jedna žena ne bi smjela oboljeti od raka vrata maternice, a kamoli umrijeti", naglašava prof. Ćorušić.
Zašto onda pojavnost ove bolesti u našoj zemlji i dalje raste?
Naše žene imaju jednu jako lošu naviku. A to je da, kad završe svoju reprodukciju tj. kad rode zadnje dijete više uopće ne posjećuju ginekologa. I upravo iz te kategorije žena se regrutira gotovo 90 posto svih karcinoma raka vrata maternice u Hrvatskoj. Međutim, smatram da programi primarne prevencije i medijske kampanje mogu odigrati veliku ulogu u informiranju žena.
Koji se oblici prevencije raka vrata maternice danas provode u Hrvatskoj?
Što se tiče prevencije, ona može biti primarna i sekundarna. Važno je naglasiti da za dobre rezultate ovi oblici prevencije moraju biti međusobno komplementarni. U primarnu prevenciju spada edukacija, koja mora početi u osnovnoj školi tj. u sedmom ili osmom razredu. U primarnu prevenciju spada i cijepljenje. Sekundarna prevencija je ono na čemu sada intenzivno radimo, a to je uvođenje aktivnog organiziranog programa probira za rak vrata maternice. To znači da ćemo pozivati žene u dobi od 25 do 64 godine (pojavnost bolesti je u toj dobnoj skupini najveća) na organizirana PAPA testiranja. Vjerujem da bi takvim pristupom-kombinacijom sekundarne i primarne prevencije pojavnost raka vrata maternice mogli smanjiti za oko 90 posto. I to ukoliko odaziv žena bude dobar te ukoliko mi budemo dobro organizirani.
Kada bi program organiziranih PAPA testiranja mogao zaživjeti i u praksi doznajte u nastavku intervjua s prof. Antom Ćorušićem.
