Državna poduzeća još nisu smanjila plaće za 10 posto

Razgovori uprava javnih poduzeća, odnosno trgovačkih društava u državnom, ili djelomično državnom vlasništvu, sa sindikatima o dodatnom "kresanju" plaća kreću u drugoj polovici kolovoza. U većini tvrtki već su odrađeni preliminarni razgovori temeljem Vladine preporuke o smanjenju plaća za 10 posto, no sindikati su na tim razgovorima ideju redom odbacili pozivajući se na važeće kolektivne ugovore u poduzećima. Sindikati su pritom mahom spremni na akcije i štrajk ukoliko se radničke plaće dodatno smanje.

– Naš kolektivni ugovor je na snazi i smanjenje od 10 posto neće ići uz porez na neto plaću od dva ili četiri posto. Ja jesam za štednju i za nju ima prostora, a da se plaće ne diraju – veli Gordana Colnar, iz Hrvatskog sindikata šumarstva. S upravom Hrvatskih šuma sindikat se već sastao, a nakon 15. kolovoza nastavit će razgovore. No, Colnar ističe kako će teško pristati na smanjenje plaća. "Pet do šest tisuća kuna, ruku na srce, nije puno. A to su plaće koje imaju naši radnici s visokom stručnom spremom", veli Colnar.

Samostalni hrvatski sindikat zaposlenika u zrakoplovstu (SHSZUZ) članove je izvjestio o namjerama uprave Croatia Airlinesa da koeficijente za obračun plaća umanji za 10 posto, a ako sindikati ne pristanu, Uprava prijeti otpuštanjem radnika. "Plaća glavnog direktora odlukom Vlade smanjit će se na 16.949,00 kn, a odlukom uprave direktorima sektora plaća će se smanjiti najmanje 25 posto. Radnicima se predlaže smanjenje vrijednosti boda za 10 posto i zamrzavanje ostalih odredbi kolektivnih ugovora u sadašnjoj razini na dvije godine, a sve to iz razloga pokrivanja gubitka te kako bi se mogao zadržati sadašnji nivo poslovanja i broj zaposlenih", izvjestio je SHSZUZ. Sindikati koji djeluju u Croatia Airlinesu odbili su prijedlog uprave, navodeći kako prostora za uštede ima te da smanjivanje plaća nije moguće dok se ne spriječi bespotrebno "curenje" novca.

Iako nije trgovačko društvo i iako se do sada slični Vladini napuci na nju nisu odnosili, i Fina je sa sindikatom razgovarala o smanjenju plaća. Masa za plaće u Fini nije mijenjana 10 godina, od 1999. kada je sindikat s upravom postigao sporazum prema kojem neće biti otpuštanja radnika, ali istovremeno se ni masa za plaće neće mijenjati. Prema riječima Krešimira Severa, predsjednika Finina sindikata, tri su razloga zbog kojeg sada neće pristati na rezanje plaća. Prije svega, jer se preporuka Vlade ne bi trebala odnositi na Finu, zatim masa za plaće koja nije mijenjana i višak zaposlenih o kojem se sada razgovara. Plaće će, veli Sever, braniti štrajkom ako bude trebalo, a za to je sindikat radnicima spreman isplatiti 10 posto višu dnevnicu od one koju bi zaradili da ne štrajkaju.

Jadrolinija, HEP, Hrvatske pošte, Fina, Croatia Airlines, Hrvatske šume, samo su neke od tvrtki u kojima su uprave obavile preliminarne razgovore sa sindikatima. U HŽ-u ti se razgovori tek očekuju. Sindikatima se ne žuri, jer su svjesni da će tvrtke, u slučaju jednostranog raskidanja kolektivnih ugovora i rezanja plaća bez suglasnosti sindikata, puno lošije proći jer će ih zasuti tužbe radnika.

Nakon preporuke Vlade o smanjenju plaća radnicima u državnim tvrtkama za 10 posto i izglasavanja kriznog poreza, za više od 70.000 radnika u najvećim državnih tvrtkama plaća bi se trebala smanjiti 12 do 14 posto. Broj radnika treba uzeti sa zadrškom, jer o tome slučajno ili ne, nema svježe ažuriranih i službenih informacija. No, zna se da su po brojkama najveće Hrvatske željeznice, Hrvatska elektroprivreda i državna brodogradilišta, jer svaki od tih sustava broji više od 10 tisuća radnika, nakon čega nije naodmet spomenuti Hrvatske vode i Hrvatske šume, te staviti u posebnu ladicu tvrtke kao što je Ina, gdje se o poslovnoj politici ne pita samo hrvatska Vlada, već o tome ponešto mogu i moraju reći Mađari. Takvih tvrtki s djelomičnim ili manjinskim vlasničkim udjelom RH ima još mnogo i u poduzećima s manjim brojem zaposlenih, pa stoga nije nerealna procjena da bi drastično rezanje primanja moglo zahvatiti gotovo 100.000 hrvatskih radnika.

Naputak Vlade od 16. srpnja zasad predstavlja mrtvo slovo na papiru. Niti jedna državna tvrtka prema toj odluci dosad nije rezala plaće. U gotovo svim tvrtkama pokušavaju tiho ignorirati Vladin naputak, jer su u većini Uprava svjesni koliko bi to bio težak udarac na standard radnika, te da bi se radničko nezadovoljstvo moglo preliti na ulicu. Naputak Vlade čak i menadžeri u državnim tvrtkama ne doživljavaju previše ozbiljno, jer smatraju da nisu sve tvrtke u istoj situaciji.

Predsjednik HUS-a, Ozren Matijašević potvrđuje da se nigdje ne vode pregovori o smanjenju plaća i odmah decidirano tvrdi kako se pregovori neće niti voditi, jer je prijedlog Vlade po njemu protupravan.

U riječkoj luci pregovora o snižavanju nema, a sindikati ih također ne žele prihvatiti. Kad je riječ o Jadroliniji predsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske, Vladimir Svalina naglašava kako postoji rok za pregovaranje do sredine rujna, ali i odmah dodaje da je i njima potpuno neprihvatljivo svako smanjenje plaća. Pritom Svalina tvrdi kako bi u jeku turističke sezone bilo suludo smanjivati plaće nakon što su one već smanjene 2 do 4 posto u cijeloj državi.

Dok traje turistička sezona, i preporuka o smanjenju plaća od 10 posto zaposlenima u državnim turističkim tvrtkama za sada ostaje tek preporuka. Sindikalisti su ipak upozorili na jedan slučaj u Hotelima Makarska gdje je izvršen pritisak na sindikalnog povjerenika da se složi sa smanjenjem plaća. Kako doznajemo, smanjenje je tražila i Uprava Jadrana Crikvenica, a ono je bilo i na dnevnom redu posljednje sjednice Nadzornog odbora Liburnia Riviera Hotela, a na kojem je Bruno Bulić, član NO i predstavnik Sindikata Istre i Kvarnera (SIK) smanjenje odlučno odbio.

– U tvrtkama koje posluju profitabilno to nije normalno tražiti. Smanjenje plaća od 10 posto se može odnositi samo na tri vrste subjekata, one koji žive na proračunu, one koji temeljem zakona imaju monopol na tržištu te one u kojima djelatnici dobivaju plaću direktno iz proračuna. A ako tvrtke posluju s gubitkom država neka smjenjuje Nadzorne odbore, a oni Uprave takvih firmi – kazao je Bulić.

U Sindikatu turizma i usluga Hrvatske (STUH) isiču kako su Vladi uputili otvoreno pismo zbog slučaja iz Makarske. Oni su već u lipnju reagirali na Vladin zaključak od 14. svibnja prema kojem se zahtjevalo da se u 16 turističkih tvrtki u državnom vlasništvu zamrzne masu plaća. Sindikalisti navode da ih se o tome nije ni pitalo, no, da su svjesni ekonomske situacije te su odustali od povećanja obračunske osnovice za 7,1 posto, a što je bilo predviđeno granskim kolektivnim ugovorom i ugovorima na nivou društava. Nakon toga je uslijedila preporuka o još 10 posto smanjenja. Eduard Andrić, predsjednik STUH-a navodi kako bi s odustajanjem od povećanja od 7,1 posto, uz krizni porez, te smnjenjem od 10 posto nekima plaće ukupno bile manje i do 20 posto.