ZAGREB – Iako je prosinačkom odlukom Vlada već zamrznula plaće u državnim i javnim službama te javnim i državnim poduzećima, iz prijedloga sporazuma o trogodišnjoj politici plaća, koji je Vlada u četvrtak ponudila za pregovore sa sindikatima i poslodavcima, očito je da plaće ne samo da u 2001. neće rasti, već ih Vlada namjerava smanjiti.Vlada traži da se ukupna masa za bruto plaće u državnim i javnim službama, ali i u svim državnim poduzećima, smanji ove godine za 10 posto. U 2002. i 2003. godini, bruto masa za plaće rasla bi sporije od rasta BDP-a, pa bi zaposlenima u javnim i državnim službama neto plaće rasle oko tri posto, a u državnim poduzećima oko dva posto, a veće plaće moći će se isplatiti samo ako se smanji broj zaposlenih.
U državnom proračunu za ovu godinu masa novca za plaće već je smanjena za 10 posto, a sada 10-postotno kresanje Vlada traži i u državnim poduzećima, a na štednju namjerava natjerati i lokalnu upravu.
Prosinački led očito je bio tek predah dok se plaće ne smanje milom ili silom. Kako je smanjivanje mase novca za plaće već zadano proračunom, Vlada pregovara sa sindikatima o tome hoće li se i neto plaće smanjiti za 10 posto ili će pad plaća biti manji, ako se skrešu razne naknade uz plaću te otpusti višak zaposlenih.
Ne postigne li sporazum o trogodišnjoj politici plaća sa sindikatima, tj. ako ih ne privoli prvo na smanjivanje, a onda na sporiji rast plaća, Vlada u rukavu drži dva džoker zakona koji joj ostavljaju otvorene ruke da sama skreše i plaće i višak zaposlenih, odnosno da sama odluči preko čijih će leđa prelomiti proračunsko smanjenje mase plaća za 10 posto. Prijedlog zakona o državnim službenicima i namještenicima već je u saborskom postupku, a Vlada je u četvrtak na prvo čitanje poslala i Prijedlog zakona o plaćama u javnim službama.
U oba zakona, umjesto sadašnjeg sustava platnih razreda, uvode se tipizirana radna mjesta, a plaće bi se izračunavale množenjem osnovice i koeficijenata te dodavanjem 0,5 posto za staž. Koeficijente Vlada utvrđuje uredbom, a osnovicu za plaće u pregovorima sa sindikatima. No, ako pregovori ne uspiju, osnovicu će utvditi Vlada. Da bi se riješila viška državnih činovnika, a navodno se radi i o 10.000 zaposlenih, Vlada je u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima jače otvorila vrata za otpuštanja, a javnim je poduzećima prosinačkom odlukom naredila otpuštanje barem 10 posto administrativaca.
"Predloženi zakon o plaćama u javnim službama ustvari je uredba, jer zakon Vladi omogućava da uredbama određuje osnovicu, koeficijente i druge elemente, čime se ograničava sloboda kolektivnog pregovaranja", smatra Dalimir Kuba, predsjednik Matice sindikata javnih službi. Vlada nam zacrtano smanjivanje 10 posto proračunskog novca želi nametnuti sporazumom o plaćama ili prisilom zakonom, ističe Kuba. Budući da nema kolektivnog ugovora o osnovici za ovu godinu, Vlada jednostavno može, objašnjava Kuba, uredbom smanjiti osnovicu za plaće.
Bolji je način za Vladu, ističe Kuba, da plaće, pitanje je osnovicu ili dodatke, smanji u sporazumu sa sindikatima. Matica se protivi lineralnom kresanju plaća u javnim i državnim službama, a zahtijevat će da se u sporazumu o plaćama utvrdi ko- je su djelatnosti prioritet, odnosno kome će se plaće smanjiti, a kojim djelatnostima u sljedeće tri godine više povećati. I Udruga radničkih sindikata, ističe čelnik Boris Kunst, protivi se smanjivanju plaća proračuncima, koje se moraju vezati uz rast BDP-a, ali i korigirati za rast cijena.
Namjera je dvaju novih zakona da se ujednače plaće u javnim i državnim službama za poslove iste složenosti, jer sada vlada šarenilo različitih plaća, osnovica za plaće i dodataka. Dok sindikati javnih službi tvrde da su za nered u plaćama krivi dodaci koje u visini od pet do 70 posto na plaću prima 68 posto državnih činovnika, sindikati državne uprave upiru prstom u kolektivne ugovore u kojima su sindikati javnih službi u dogovoru s ministarstvima za pojedine službe povećavali koeficijente.
I Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika strahuje da je cilj pregovora s Vladom, ali i predloženog zakona o državnim službenicima i namještenicima smanjivanje plaća. S obzirom na najave, njegov predsjednik Ivica Ihas očekuje da će se preustroj javne uprave provoditi i otpuštanjem i smanjivanjem plaća. Racionalizacija je potrebna, ali ne kao politička kampanja protiv administracije koja previše košta, a ništa ne radi, već s ciljem da se državna uprava približi građanima, kaže Ihas.
Državnim službenicima ove godine prijeti ne samo smanjivanje plaća već i gubitak radnih mjesta, od čega su dosad bili zaštitćeni. U slučaju reogranizacije ili ukidanja tijela državne uprave, višak službenika stavlja se na raspolaganje Vladi. Neraspoređeni službenici dosad su bili na plaći od 12 do 36 mjeseci, a da ništa nisu radili, a novi zakon skraćuje to na šest do 12 mjeseci, nakog čega dobivaju otkaz.
Sindikati se, naravno, protive pooštravanju kriterija za otpust državnih službenika i namještenika. Ihas ističe da državni službenici imaju posebne obveze i odgovornosti, pa moraju imati i neke povlastice kad je riječ o otkazu, ali ne tako da im se gleda kroz prste, već zato što obavljaju društvenu funkciju pod nadzorom javnosti.
Budući da Vlada neće odustati od smanjivanja državnog aparata, sindikatima ne preostaje drugo, nego suočiti se s tržišnom dvojbom - ili manje plaće ili manje zaposlenih.
