Ekonomska recesija uzrokuje društvenu recesiju

Ove je godine po prvi put u cijelom svijetu obilježen Svjetski dan socijalne pravde (20. veljače). Rezolucija je usvojena na Općoj skupštini OUN-a, a sve su države članice bile pozvane da na nacionalnoj razini, posvete taj dan promoviranju konkretnih aktivnosti u skladu s ciljevima Svjetskoga summita za socijalni razvoj i posebnog zasjedanja Opće skupštine.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon u svojoj je poruci istaknuo da je preveliki dio stanovništva svakodnevno zakinut za svoja prava te socijalna pravda i dalje ostaje samo san velikog djela svjetske populacije.

(Ne)moralni krajolik

"Ekstremno siromaštvo, glad, diskriminacija i kršenje ljudskih prava neprestano narušavaju naš moralni krajolik, a globalna financijska kriza pogoduje daljnjem širenju ove bolesti", upozorio je Ki-Moon.

Međunarodna organizacija rada, koja ima ključnu ulogu u promoviranju i postizanju napretka i socijalne pravde u promjenjivom okruženju, još je prošle godine usvojila Deklaraciju o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju.

Njome su definirana i četiri strateška cilja Međunarodne organizacije rada, a to su promoviranje zaposlenosti stvaranjem održivog institucionalnog i gospodarskog okružja, razvoj i jačanje mjera socijalne zaštite, promoviranje socijalnog dijaloga i tripartizma te poštivanje, promoviranje i realizacija temeljnih načela i prava na rad.

Socijalne razlike

Glavni tajnik MOR-a Juan Somavia, na panel raspravi u Ženevi 20. veljače istaknuo je da se dugotrajni mir i blagostanje u svijetu mogu temeljiti jedino na socijalnoj pravdi, a u vrijeme gospodarske krize svijet se mora usmjeriti baš na ostvarivanje ovog cilja.

"Globalna financijska kriza snažno se odrazila na svjetsko gospodarstvo i prouzročila veliki gubitak radnih mjesta. Ekonomska recesija uzrokuje i socijalnu recesiju, a teško postignuti rezultati u borbi protiv siromaštva ubrzano gube na vrijednosti.

Kupovna moć srednjeg sloja u mnogim je zemljama sve manja, a muškarci, žene i djeca izloženi su sve većem riziku od siromaštva. U skladu s tim rastu i socijalne tenzije te rizik za socijalnu stabilnost", upozorio je Somavia.

Međutim, on je naglasio da je socijalna nejednakost bila prisutna i prije eskalacije ekonomske krize, budući da građani u mnogim dijelovima svijeta žive u siromaštvu, mnogi su podcijenjeni, dugotrajno nezaposleni ili rade u neljudskim uvjetima.

Pravo na rad

Međunarodna organizacija rada već dugi niz godina upozorava da se globalno gospodarstvo ne razvija prema održivom modelu, a tržište i globalizacija donose korist samo određenim slojevima stanovništva.

Stoga je obilježavanje Dana socijalne pravde iskorišteno i kako bi se naglasilo da razvoj gospodarstva i daljnja globalizacija moraju stvoriti preduvjete za ostvarenje osnovnih ljudskih potreba – za radom, pravednosti, socijalnom integracijom i održivim razvojem – te stvaranje okruženja u kojem će se više cijeniti temeljna ljudska prava. U skladu s tim, pravo na rad i dostojanstveno zaposlenje smatra se glavnim alatom za izlaz iz siromaštva i poticanje društvenog jedinstva.