Premda je Europska središnja banka prošloga tjedna spustila kamate na rekordno niske razine, euro je ojačao prema američkoj i japanskoj valuti koje gube na vrijednosti zbog veće sklonosti ulagača prema rizičnijim ulaganjima.
Tečaj eura prema američkoj valuti porastao je prošloga tjedna 2,4 posto, na 1,3576 dolara, a u petak se u jednom trenutku, po prvi puta 26. ožujka, probio i iznad razine od 1,36 dolara.
U odnosu, pak, na japansku valutu euro je ojačao gotovo 2 posto, na 134,25 jena.
No, jen je ojačao prema dolaru, pa je cijena američke valute pala za 0,5 posto, na 98,62 jena.
Europska središnja banka snizila je u četvrtak ključnu kamatnu stopu u eurozoni na povijesno niskih 1,0 posto, a najavila je i kupovinu državnih i korporativnih obveznica, koje se uglavnom upotrebljavaju za financiranje hipoteka.
Neki su analitičari upozorili da se taj potez kreće u smjeru nekonvencionalnih mjera monetarne politike, ali da nije širokog opsega poput programa koje su prije usvojile američka i britanska središnja banka.
Drugi pak ukazuju na pojačane nade ulagača da je najgori dio recesije završen i zaključuju da su nekonvencionalne mjere monetarnih vlasti pomogle otkloniti prijetnju još dublje krize.
Smanjenju troškova zaduživanja u 16-članoj eurozoni za četvrtinu postotnog boda prethodili su znakovi podjela među 22 člana ECB-ovog vijeća za monetarnu politiku oko mjera koje bi banka trebala uvesti kako bi potaknula gospodarski rast.
ECB je od listopada do danas snizio kamatne stope za ukupno 3,25 postotnih bodova, potaknut slabljenjem inflacije i snažnim skokom nezaposlenosti zbog dramatičnog pada aktivnosti u svjetskom gospodarstvu.
I dok je ECB snizio kamate, britanska središnja banka zadržala je ključnu kamatu na važećoj razini od 0,5 posto, ali je najavila povećanje programa kvantitativnog ublažavanja monetarne politike na 125 milijardi funti.
Ta shema, kojom BoE nastoji potaknuti likvidnost kupovanjem bankovne i korporativne imovine, a riječ je zapravo o tiskanju novca, usvojena je ove godine uz početnu vrijednost od 75 milijardi funti.
Najsnažniji uspon eura uslijedio je u petak, nakon što su bolji nego što se očekivalo podaci o zaposlenosti u SAD-u potvrdili ranije naznake da se situacija u najvećem svjetskom gospodarstvu stabilizira.
Analitičari ističu i da su ovotjedni podaci koji su ukazali na rast proizvodnje u Europi, Kini i Indiji, te neočekivani rast američke prodaje postojećih kuća, pridodali uvjerenju da je globalno gospodarstvo izišlo iz najgore krize nakon višemjesečnog intenzivnog usporavanja.
"Tržišta strahuju da bi mogla propustiti sljedeću važnu stvar, a riječ je o velikom oporavku trgovine, tako da su zasad posve usredotočena na to", ocjenjuje Chris Turner, strateg u tvrtki ING.
To je potaknulo sklonost ulagača prema riziku, pa su više počeli ulagati u dionice, zbog čega su osjetno porasle cijene na svjetskim burzama, pri čemu su valute koje se smatraju sigurnima u razdobljima veće nesigurnosti na burzama, poput japanske i američke, počele gubiti na vrijednosti.
S druge strane, to je dalo poticaja euru, funti i drugim valutama s visokim prinosima, uključujući australski i novozelandski dolar.
Ulagače nisu osobito pogodili rezultati testova izdržljivosti američkog bankarskog sektora koji su pokazali da 10 vodećih banaka u toj zemlji mora prikupiti ukupno 74,6 milijardi dolara novog kapitala radi bolje zaštite od daljnjih financijskih stresova.
"Neizvjesnosti koje su pritiskale međunarodna valutna tržišta ponešto su umanjene, što je posljedica uglavnom očekivanih rezultata testova", kaže Stuart Bennett, strateg u tvrtki Calyon. (H)
