Europa će graditi nove autoceste po Hrvatskoj

Europske investicijske i razvojne banke (EIB i EBRD) spremne su kreditirati nastavak gradnje autocesta u Hrvatskoj s minimalno tri milijarde kuna, a moguće je i nekoliko puta više, pa će gotovo sigurno biti raskinuti potpisani ugovori o gradnji autocesta s hrvatskim građevinarima. Navedeni zaključak potvrđen nam je iz Uprave Hrvatskih autocesta, koja je proteklih dana boravila u Londonu, gdje je o novim kreditima pregovarala sa EBRD-om, te jučer u Luksemburgu, gdje su razgovori vođeni sa predstavnicima EIB-a. Riječ je o vrlo povoljnim kreditima sa okvirno pet godina počeka te rokom otplate na 20 do 25 godina uz 0,5 posto kamate plus euribor (europska međubankarska kamata). Međutim, koje bi točno autoceste bile financirane još uvijek nije precizirano, pa je i dalje službeno u igri pet najvažnijih projekata, a to je koridor 5C, autocesta Dubrovnik-Doli, autocesta Zagreb-Sisak, Podravska magistrala i autocesta Rijeka-Žuta Lokva, čije su šanse realno najmanje, shodno više puta istaknutoj strategiji HDZ-a i ministra Božidara Kalmete, po kojoj ova autocesta može biti ostavljena za neka druga vremena.

Kako je potvrđeno iz Uprave HAC-a do kraja ove godine predstavnici EIB-a i EBRD-a trebali bi doći u Hrvatsku upravo kako bi se napravila službena procjena o tome koje autoceste financirati, a koje ostaviti za kasnije. Konačna odluka će uslijediti tek naredne godine, pa do tada možda i neće biti nužno raskidati ugovore za autocestu Dubrovnik-Doli, koridor 5C i most Drava te autocestu Zagreb-Sisak, jer ti ugovori ionako predstavljaju mrtvo slovo na papiru, točnije potpisani su prije lokalnih izbora, iako financiranje uopće nije bilo osigurano. No, kad neki projekt EIB i EBRD budu odabrali ugovori će se raskidati radi ponavljanja natječajne procedure, ovaj put po pravilima i uz kontrolu europskih banaka. Sigurno je da gradnje ovih autocesta neće biti barem do početka 2011. godine, pa će se u tom razdoblju graditi samo most Pelješac, autocesta do Ploča i dionica Sv. Kuzam-Križišće, koju ne bi niti trebalo spominjati, jer nije riječ o autocesti. Upravo naredna godina bit će godina najveće krize hrvatskog građevinarstva, koje će gotovo sigurno ostati bez desetak tisuća radnih mjesta.

Iako je odluka o mogućem nastavku financiranja cestogradnje po povoljnim kreditnim uvjetima u osnovi vrlo pozitivna, neophodno je spomenuti i neke druge aspekte cestogradnje. Prije svega, Hrvatska već danas ima najviše kilometara autocesta po glavi stanovnika, pa je u uvjetima globalne krize upitna opravdanost daljnjeg srljanja u nove dugove za autoceste u ionako prezaduženoj državi u kojoj ostala infrastruktura po kvaliteti debelo zaostaje za autocestama. Najsporniji i dalje ostaje najskuplji, ekonomski i prometno neopravdan projekt mosta Pelješac, čemu treba pribrojiti i autocestu Dubrovnik-Doli, koja neće imati nastavak u Crnoj Gori, jednako kao što ga neće imati ni koridor 5C u Mađarskoj ili BiH.

Vlada neće žuriti

Novi krediti sigurno neće sami po sebi razriješiti neka otvorena pitanja, primjerice mogućih sudskih tužbi, pa i novčanih odšteta za izgubljenu dobit građevinskih tvrtki, koje su prvo potpisale ugovore, a onda ostale bez posla. To ostaje problem pred kojim će se naći Povjerenstvo za ceste hrvatske Vlade, koje se teoretski može sastati već idućeg tjedna i odmah raskinuti ugovore. Ipak, vjerojatnije je da neće žuriti, odnosno da će usvajanje novog programa gradnje uslijediti kada EIB i EBRD definitivno odaberu neki od predloženih projekata u HAC-u. Prvi favorit je poznat. Autocesta Dubrovnik-Doli unatoč tome što na tom pravcu nema količine prometa, koja bi opravdavala gradnju autoceste.