Europa se bori protiv kolapsa mirovinskih sustava

Grčka i Španjolska najavljuju, Francuska planira, Češka je završila, Finska bi željela, a Velika Britanija razmišlja o reformi mirovinskog sustava zbog snažnog udara globalne ekonomske krize na njihove prihode.

Iako je do njega došlo u jeku ekonomskih izazova u Europi, ovaj svojevrstan pokret nije potpuno nov, piše francuski dnevnik Le Monde, a prenosi Banka.hr.

Naime, zbog starenja stanovništva, mnoge su se zemlje odlučile uvesti promjene i prije krize koja je izbila u jesen 2008. godine. Mnoge od njih tako su povećavale starosnu granicu za odlazak u mirovinu, reformirale način izračuna mirovina ili prenosile dio mirovinske štednje na privatni sektor.

U Njemačkoj je primjerice, 2006. godine vlada predvidjela postupno povećanje starosne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina između 2012. i 2029. godine. U Italiji je ta granica za muškarce još 1995. pomaknuta s 57 na 65 godina, a primjena će početi 2013. godine.

Recesija ubrzala proces

Recesija je pak, proces reforme mirovinskih fondova ubrzala na dva načina. S jedne strane je oslabila mirovinske sustave, a s druge učinila reformu nužnom radi oporavka javnih financija brojnih zemalja. U vrijeme kada javni deficiti rastu, a dug ugrožava financijske perspektive za iduće godine, vlade zabrinjava kako će savladati stavku koja predstavlja veliki teret za proračun. U Velikoj Britaniji ti izdaci čine 5,7 posto, u Francuskoj 12,4 posto, a u Italiji čak 14 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

Stručnjaci ističu kako je ekonomska kriza najprije u prvi plan stavila krhkost privatnih sustava, jer je pad burzi znatno smanjio vrijednost ulaganja mirovinskih fondova. Neke zemlje su iz toga izvukle radikalne zaključke, pa je Slovačka, koja je poticala učlanjenja u privatne fondove, omogućila radnicima povratak u javni mirovinski sustav.