Film: Vrt u neprestanom trajanju

Eksperimentalni film Ivana Ladislava Galete "Endart", premijerno prikazan u kinu "Tuškanac" zajedno s još dva eksperimentalna filma, "Glenn Miller" Tomislava Gotovca i "Nigredo" Zdravka Mustaća, dio je projekta pod nazivom "V.I.R.á.G." koji predstavlja "work in progress" (djelo u nastanku). Rad se temelji na 18 slova jedne rečenice u romanu Jamesa Joycea "Uliks". Rečenica glasi "Introibo ad altare Dei", a premda sadrži 19 slova, kada se rečenica zatvori u prsten, prvo se i zadnje slovo stapaju u jedno i time se dobiva 18 slova zatvorenih bez početka i kraja, u kružnom toku. Osamnaest slova korespondiraju s 18 dijelova romana "Uliks", a pojam zatvorenog kruga se u osnovi može poistovjetiti s drugim djelom Jamesa Joycea "Finneganovo bdijenje".

Svako slovo naziv je kratkog filmskog prizora, koji je samostalna mikro cjelina (fraktal) i ujedno odražava i oblikuje sveukupnu strukturu cjeline.

Premda "Endart" sadrži samo nekoliko filmskih prizora, Ivan Ladislav Galeta kaže da će se taj rad u svojoj završnici sastojati od 18 video-filmskih prizora koji će biti isprekidani s 18 slova navedene rečenice.

Samo će na jednom mjestu biti umetnut naslov "Endart" koji će istodobno označavati "početak" i "kraj" projekcije. Dakle, kod toga "beskonačnog" filma "početak" njegova gledanja i njegov "kraj" svaki će gledatelj određivati individualno. Svi prizori spomenutog Galetina filma, odnosno djela u nastanku, snimljeni su u autorovu vrtu, gdje skladan život čovjeka i prirode ima glavnu narativnu funkciju.

Kao posebno dojmljivo svojstvo filma treba izdvojiti fotografiju koja inzistira na što bogatijem prikazu prirode, posebice zelenila. U slučaju čitavog filma intenzivni valeri boja vrlo snažno utječu na opažaj gledatelja. Učestala su i usporena kretanja koja izazivaju u gledatelja ponajprije osjećaj nelagode. Doduše, u ovom slučaju usporavanjem kretanja pretpostavlja se nekakav pozitivan osjećaj. Redatelj fiksira sadašnje, naglašava trenutačno stanje i na taj način komentira situaciju.

Uz to, zbog sporosti prizora, prikazani predmeti i bića dobivaju na težini, te se tako ostvaruje privid monumentalnosti, a to je posebno efektno izvedeno u slučajevima kada su snimana zrnca graška koja padaju u košaru i malene životinje koje su stanovnici snimanog vrta.

Uz usporena kretanja u Galetinu "Endartu" učestala je i stop-fotografija, odnosno zaustavljeni pokret. Tim se postupkom film znatno približava doživljaju fotografije, a zbog njene statične kvalitete znatno se poništava dojam treće dimenzije. Takav postupak ima snažnu retoričku vrijednost, jer označava svojevrstan status quo, nekakav zaključak, trenutak završetka nekog procesa. Dakle, riječ je o istrgnutom trenutku trajanja, pravljenog od prolaznog (filmski zapis) na nešto neprolazno, svođenje fizičke stvarnosti na odabrani trenutak. Upravo u tom smislu je ocrtana postavka o djelu u nastanku koje karakterizira prstenasta struktura u kojoj sam gledatelj bira početak i kraj projekcije filmskog zapisa.