Financijska policija upala u sve škverove osim Uljanika

Financijska policija upala je u petak u sva brodogradilišta, osim u pulski »Uljanik«, zahtijevajući od uprava svu dokumentaciju o stanju svih obveza zaključno s 30. rujna. Kako se doznaje, zatraženi su i popisi najvećih kooperanata i dobavljača. Djelatnici Financijske policije, koja spada u resor ministra Ivana Šukera, proveli su u brodogradilištima nekoliko sati, za vrijeme koje su djelatnici financijskih službi po brodogradilištima trebali »izvući« tražene podatke.

Čelnici brodogradilišta neugodno su zatečeni ovim potezom, pojedini od njih ovakav potez Ministarstva financija nazivaju nepotrebnom blamažom i hajkom. Pretpostavlja se da je razlog upada Financijske policije kritike i primjedbe pojedinih ponuđača iz upravo propalog prvog kruga privatizacije koji su se žalili da su podaci koje su dobili od HFP-a odnosno u ponudbenoj dokumentaciji manjkavi, nedostatni te da je i tijekom due diligencea odnosno u Data Room-u utvrđeno da nedostaje brojna dokumentacija, među kojima i oni vezani uz ugovore s kooperantima. Prvi koji su izašli s ovom kritikom bio je odvjetnički tim Philipa Zeptera odnosno njegove splitske tvrtke »Propela« koji je dan prije zaključenja natječaja, dakle 29. rujna, u Ministarstvo gospodarstva i HFP uputio službeni dopis. U tom pismu, između navedenog, tvrdi se i kako «unatoč traženju opunomoćenika nedostajuća dokumentacija nije smjela po nalogu članova uprave biti priložena kao i da brojni ugovori sa kooperantima nisu bili potpuni, odnosno nedostajali su dodaci na iste ugovore«.

Neki od ponuđača, među kojima je i »Adria mar« koji je izašao s ponudom za splitsko Brodogradilište specijalnih objekata, tvrdili su kako je nemoguće utvrditi stvarnu visinu obveza po brodogradilištima. To je, podsjetimo, i bio argument »Adria maru« da u svojoj ponudi navede kako ne prihvaća ni kunu postojećih obveza BSO-a već samo nudi 18 milijuna kuna, koliko je i početna cijena za to splitsko brodogradilište.

Da je Financijska policija »češljala« i tražila podatke o stanju obveza potvrdili su nam i predsjednici uprava »3. maja« i Brodotrogira, Željko Starčević i Mateo Tramontana, dok smo informaciju o tome da je financijska bila i kod svih drugih, osim u »Uljaniku« dobili u krovnoj organizaciji brodogradilišta Hrvatskoj brodogradnji-Jadranbrod. Čelnik Brodotrogira nije želio pobliže komentirati ovu informaciju, samo je dodao kako predstavnici Zepterova tima nisu ni bili u due diligenceu trogirskog škvera za kojeg su, pored »Kraljevice« i BSO-a, bili također otkupili ponudbenu dokumentaciju. Ulje na vatru moguće je dolila izjava predsjednika Stipe Mesića koji je prilikom posjeta Osijeku u četvrtak izrazio sumnju u regularnost poslovanja škverova te dodao kako ga čudi da kooperanti dobro posluju, a brodogradilišta su istovremeno u velikim gubicima.

Usitinu je čudno i dosad nitko nije postavio pitanje zašto je potencijalnim ponuđačima na propalom natječaju za prodaju škverova u ponudbenoj dokumentaciju koju su podizali u HFP-u dato stanje obveza po škverovima zaključno s zadnjim danom prošle godine. Natječaj je, podsjetimo, raspisan 1. kolovoza, što znači da se išlo sa osam mjeseci starim podacima. I dok, naravno, u upravama brodogradilišta tvrde kako je ponuđačima u Data Room-u dostavljena i data na uvid sva dokumentacija koju su zatražili, kao što to za »3.maj« tvrdi njegov čelnik Željko Starčević, potencijalni ponuđači mogu s razlogom kritizirati i tvrditi da su podaci bili manjkavi. Te podatke trebali su dobiti, makar zaključno s 30. lipnja ove godine, odmah u ponudbenoj dokumentaciji. Zašto su ponuđačima na raspolaganje stavljeni osam mjeseci stari podaci, trebali bi odgovoriti u Ministarstvu gospodarstva u kojem se, pak, »vade« kako je riječ o posljednjim revidiranim izvješćima o poslovanju škverova. Bez obzira o kakvom se stvarnom interesu i namjerama kod ponuđača radilo, s pravom mogu biti revoltirani i time da je, a to su nam potvrdili i u Zepterovoj »Propeli« i Mladen Šarić iz »Adria mara«, u toj ponudbenoj dokumentaciji sa sedam mjeseci starim podacima stajala i pravna formulacija kako prodavatelj, a u ovom slučaju HFP i Ministarstvo gospodarstva odnosno Vlada, još ne odgovara ni za sadržaj i istinitost podataka u dokumentaciji ni onih iz Data Room-a.

U cijeloj ovoj priči oko posjeta Financijske policije brodogradilištima nije za izostaviti ni činjenicu kako između ministara Ivana Šukera i Damira Polančeca vlada netrpeljivost i gotovo potpuni prekid komunikacije. Oprečna mišljenja i sukobi Polančeca i Šukera, istina tada još debelo ispod tepiha, mogli su se uočiti još prije više od godinu i pol dana, na slučaju još jednog brodogradilišta koje je, srećom, prebrodilo svoje najteže dane i kalvariju – »Viktora Lenca«. Polančec je imao plan privatizirati to brodogradilište godinu dana nakon izlaska iz stečaja, no tada je, pričali su dobro upućeni kuloari, stupio Šuker i »Lenac« je iz stečaja izašao s novima vlasnicima – »Tankerskom plovidbom« iz Zadra i pulskim »Uljanikom«.