Gospodarstvo, Svijet

Petak, 08.04.2011.

Tagovi: G20, Japan

  • 14:06

G20 priželjkuje japanski plan za obnovu gospodarstva

Financijski čelnici skupine G20 zatražit će od Japana da sastavi plan obnove gospodarstva jer smatraju da bi posljedice prošlomjesečnog razornog potresa mogle ugroziti svjetski gospodarski rast, izjavio je u petak bivši visoki dužnosnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Takatoshi Kato, bivši zamjenik generalnog direktora MMF-a, također je rekao da je slabljenje jena u posljednje vrijeme nije nimalo neobično s obzirom na kontinuiranu vrlo blagu japansku monetarnu politiku, nasuprot prvim mjerama pooštravanja zajmoavnih aktivnosti u SAD-u i eurozoni.

Prošlomjesečna zajednička intervencija članica skupine G7 kako bi se zaustavilo naglo jačanje jena bila je potpuno primjerena u sklopu nastojanja da se suzbiju nagle oscilacije valutnih tečajeva, a ne mogu se isključiti ni novi slični potezi, ovisno o budućim kretanjima na tržištu, rekao je.

Kato ističe da članice skupine G20 žele od Japana čuti koliko dugo će trajati poremećaji u opskrbnom lancu, kolika će biti šteta za proizvodnju i što vlada u Tokiju planira napraviti kako bi svladala te izazove.

"To nije samo japanski problem, već utječe i na druge zemlje. Zemlje članice skupina G7 i G20 jako zanima kako Japan gleda na rizike koje sa sobom donosi proces obnove", rekao je Kato.

"Središnja japanska banka učinila je što je mogla i najavila daljnje akcije kada to bude potrebno. Članice G20 žele znati kakva će biti japanska fiskalna politika."

Japan se nalazi u najgoroj krizi od Drugog svjetskog rata nakon što su potres jačine 9,0 stupnjava i tsunami poharali sjeveroistočnu obalu te otočne zemlje. Vlada je objavila da bi materijalna šteta mogla dosegnuti 300 milijardi dolara, iako neki analitičari upozoravaju da će njihov ukupni iznos biti i puno veći.

Kato je rekao da će ukupna fiskalna izdvajanja za pomoć od nesreće i za obnovu daleko premašiti one nakon potresa u Kobeu 1995., te da je izdavanje novih državnih obveznica neizbježno.

Vlada bi ipak trebala izbjeći izdavanje obveznica već za financiranje prvog dodatnog proračuna i zadržati prodaje obveznica za financiranje dodatnih kriznih proračuna na razini koja neće prigušiti potražnju za sredstvima iz privatnog sektora, kazao je. (H)