Gdje ćemo kupovati u 2009. godini?

Tržište trgovačkih nekretnina u Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko godina posebno aktivno. Samo u Zagrebu i njegovoj okolici pojavilo se nekoliko velikih investitora s velikim projektima, teškim i po nekoliko stotina milijuna eura. Međutim, globalna kriza natjerala je i neke od najvećih svjetskih igrača na reduciranje investicija i fokusiranje samo na najprofitabilnije. Upravo iz tog razloga i gradilišta u Zagrebu malo su opustjela. Radovi su usporeni, a neki će projekti možda pričekati i bolja vremena.

Trenutačno je u "pipelineu" čak deset projekata koji bi trebali popuniti kritične točke na karti trgovačkih centara u Zagrebu, a u sljedećih nekoliko godina na tržište bi trebalo isplivati oko pola milijuna četvornih metara u trgovačkim centrima. Neki su već u realizaciji, a neki tek čekaju na početak gradnje.

Zapad Zagreba

Velikih parcela još ima u zapadnom dijelu grada zbog čega je koncentracija trgovačkih centara na tom području velika. Postojeći City Centar One se proširuje. Preko puta njega takozvani Leclercov trgovački centar, od koga je strani investitor odustao još prije nekoliko godina, a početkom prošle ga je unajmio Ivica Todorić, trenutačno je u fazi pripreme, tvrde upućeni. "Napušteni Leclerc" međutim daleko je još od početka građevinskih radova. Metropolis, austrijskog investitora East Real, započeo je s građevinskim radovima na lokaciji pored King Crossa, no ni tu se ne očekuje dovršetak 2009.

Red Serve je pak konačno počeo gradnju centra Shopping City Zagreb u Zaprešiću te najavljuju otvorenje ove godine. S druge strane, istok grada još uvijek čeka svoj prvi trgovački centar Zagreb mall, čiji je investitor LS Property. Najava gradnje Mid shopping centra u Dubravi i engleskog LS property, koji bi u blizini križanja Slavonske avenije i Radničke ceste 2010. trebao otvoriti trgovački centar s 60.000 četvornih metara, poboljšat će ponudu na istočnom krilu grada. Ipak, sve su to projekti koji će svjetlo dana ugledati najranije 2010. godine. Jugoistočni i zapadnoistočni krak na izlazu iz grada dobit će svoje centre na Laništu, koga je TriGranit počeo graditi, a trebao bi također biti otvoren 2010. godine.

Centar Zagreba

Trgovačko poslovni centar Cascade, češko-američkog konzorcija Ungelt/Spectrum, osim montažnog prozirnog krova, koji se prostire iznad tri lebdeće terase, imat će još jedan, tzv. zeleni krov. Krov će prekrivati prostorije na nižim etažama centra, a moći će mu se pristupiti iz Tkalčićeve ulice. Zeleni krov izgledat će poput velike terase i posjetiteljima će ponuditi nove sadržaje. Biti će prekriven slojem zemlje na kojemu će biti napravljen park s travnjacima, cvjetnjacima i drvećem. U ovome trenutku još se postavlja hidroizolacija na dijelovima zelenog krova, a nakon toga slijedi sadnja zelenog biljnog pokrova.

Dio zelenog krova nalazit će se iznad etažirane šetnice koja će biti otvorena za posjetitelje centra, a dio budućeg parka u početku će biti zatvoren za posjetitelje. Implementacijom zelenog krova, Cascade će postati jedna od funkcionalnih građevina koja u čvrstim arhitektonskim oblicima implementira i "živo" zelenilo u obliku parka. Grubi radovi na vanjskom izgledu centra privode se kraju. Usporedno s postavljanjem krovišta dovršava se i pročelje centra te unutrašnjost koju uređuje međunarodni tim dizajnera na čelu s francuskom dizajnericom Catherine Nardin. Otvorenje centra se očekuje u proljeće 2009. godine.

Zaostajanje za drugim zemljama

Sve bi to trebali biti trgovački centri druge i treće generacije, čime bi se Zagreb smjestio uz bok ostalim srednjoeuropskim metropolama. Isplativost svakog od centara, međutim, ovisi o njegovoj lokaciji, ponudi trgovina, ostalim sadržajima, ali i dobrom property managementu. Zagreb na tisuću stanovnika ima 230 kvadrata trgovačkog prostora, a za nekoliko godina dosegnut će 800 kvadrata. Investitori, očito, rast kupovne moći u Hrvatskoj očekuju tek u razdoblju od 2010. godine.

Prema broju četvornih metara trgovačkih prostora, Zagreb sa 270.000 kvadrata, koliko ih ima, još uvijek zaostaje za metropolama srednje i istočne Europe ostavivši iza sebe jedino još Bugarsku i Rumunjsku. U Hrvatskoj trenutačno na tisuću stanovnika dolazi 117 kvadrata trgovačkog prostora, prema podacima Colliers Internationala. U Norveškoj ta brojka doseže više od 700, dok je prosjek Centralne Europe (Švedska, Nizozemska, Austrija, Danska, V.Britanija, Francuska, Španjolska, Irska, Finska, Portugal, Švicarska, Njemačka) oko 224 kvadrata na tisuću stanovnika.