Istraživanje je provedeno tijekom jeseni u 17 zemalja
Više od 50 posto Grka, Belgijanaca, Šveđana i Amerikanaca su glasali za besplatan sadržaj popraćen oglasima. 13 posto internet korisnika pristalo bi na plaćanje za informacije dostupne online. Nadalje, 8 posto bi pristalo na naplatu za sadržaje bez oglasa, dok bi 5 posto platilo za sadržaje sa oglasima. Doduše, neke zemlje pozitivnije od ostalih gledaju na naplatu online sadržaja: 23 posto Šveđana, skoro 20 posto Nizozemaca i Britanaca, te 17 posto Amerikanaca.
Određene razlike u stavu prema plaćanju sadržaja vidljive su i po namjeni za koju ispitanici koriste internet: U Švedskoj ideju o plaćanju prihvaćaju u većoj mjeri ispitanici koji koriste web za pisanje blogova i e-financije. Britanski blogeri također imaju pozitivniji stav prema plaćanju za razliku od Amerikanaca koji internet koriste u svrhu downloada glazbenih sadržaja, kompjutorske igre i e-usluge poput kupovanja ulaznica za koncerte ili rezervacije putovanja. Europljani koji koriste internet za e-financije, e-usluge i erotske sadržaje su u određenoj mjeri također spremniji prihvatiti ideju o naplati sadržaja.
Slanja e-pošte i pretraživanje informacija najpopularnije
Gotova polovica ispitanika (poglavito Nijemci, Portugalci, Britanci i Španjolci) izjasnila se da je slanje e-pošte njihova primarna aktivnost na internetu. Drugo mjesto zauzima pretraživanje informacija.
Slijedi čitanje vijesti koje je zauzelo 3. mjestu najpopularnijih aktivnosti (39 posto).
Pretraživanja informacija je također vrlo popularno u SAD-u, 59 posto njihovih ispitanika primarno koristi internet upravo za tu aktivnost, a skoro jednak broj za komunikaciju sa prijateljima i poslovnim partnerima. Dio europskih ispitanika koristi internet primarno za čitanje vijesti (69 posto), dok slanje e-pošte i pretraživanje informacija zauzimaju 2. i 3. mjesto (48 i 45 posto).
Web 2.0 aplikacije kao što su Facebook, Twitter i LinkedIn dolaze na 4. mjestu. Također, jedan od četiri ispitanika koristi jednu od navedenih društvenih mreža. Turci, Britanci, Grci i Amerikanci su iznad prosjeka zastupljeni po korištenju društvenih mreža za razliku od Nijemaca, Bugara i Rumunja koji su rezervirani prema toj aktivnosti: Svega 7 posto ispitanika navedenih zemalja stavlja društvene mreže u jednu od učestalijih aktivnosti na internetu. U svim zemljama (osim u Nizozemskoj) žene češće koriste internet da bi stupile u kontakt sa drugim osobama. Slanju e-pošte su također sklonije (žene: 63 posto, muškarci: 47 posto). Čitanje vijesti i praćenje sportskih novosti su aktivnosti kojima su skloniji muškarci u svoje slobodno vrijeme.
Nema bojazni od interneta
Razlike u korištenju interneta ne određuje samo spol, već i dob ispitanika. Ispitanici koji provode više od 3sata dnevno na internetu igraju igrice, ''skidaju'' glazbu i koriste društvene mreže u većoj mjeri nego ispitanici koji provode vrijeme na internetu najviše 1sat - ti korisnici pokazuju veći sklonost pretraživanju informacija.
Na kraju su ispitanici vrednovali Internet i usluge koje nudi. Samo njih nekoliko se pribojava da internet ima negativan utjecaj na društvo: polovica misli da ima pozitivan utjecaj, trećina se izjasnilo neutralno, a 13 posto smatra da internet ima negativan utjecaj na društvo.
O anketi:
U razdoblju jeseni 2009. godine agencija GFK ispitala je 16.800 osoba iznad 15 godina, u 17 zemalja za potrebe istraživanja ''Korištenje Interneta''. Istraživanje je naručio Wall Street Journal Europe, a financijsku potporu je dao sam GFK. Ispitanike su upitalo imaju li privatan pristup internetu, koliko vremena dnevno provode online, s kojom namjerom koriste world wide web, koliko bi bili voljni plaćati internet sadržaj i kakva je njihova percepcija utjecaja interneta na današnje društvo.
