Inače, prema MUP-ovim podacima, u Hrvatskoj se godišnje u prosjeku prijavi nestanak oko 1500 osoba. Na službenim stranicama MUP-a objavljene su potrage za 65 osoba koje se sada vode kao nestale, dok su trenutačno na snazi 2154 objave za stranim i domaćim nestalim osobama. Od toga je, prema policijskoj statistici, 27 objava za osobama u dobi do 14 godina, 82 objave za osobama od 14 do 18 godina, 1574 objave za osobama starosti od 18 do 65 godina i 471 objava za osobama starijima od 65 godina. Samo ove godine raspisana je 701 objava za nestalim osobama, a obustavljeno ih je 680. Lani su, pak, raspisane 1553 objave za nestalim osobama, a obustavljeno je 1556 objava.
Kako objašnjava Gojko Marković iz Odjela općeg kriminaliteta MUP-a, broj obustavljenih objava je veći, jer se tijekom jedne godine obustavljaju objave raspisane u toj godini, ali i u ranijim godinama. Razlozi nestanka su razni - od bijega od kuće do odlaska zbog psihičke bolesti ili sklonosti narkomaniji, dok se u nekim slučajevima utvrdi da je nestala osoba žrtva kažnjiva djela. Policiji se svakodnevno prijavljuju nestanci, a velika većina nestalih osoba pronađe se nakon nekoliko dana. No, ima i onih koji nisu pronađeni do dana današnjeg. Kada je u pitanju nestala osoba, policija postupa odmah po dojavi. Način na koji se traga za nestalima uvijek je isti, a ovisi i o okolnostima u kojima je osoba nestala i o mjestu nestanka.
Prema policijskoj proceduri, svaka potraga počinje razgovorom s obitelji, najbližim prijateljima i susjedima kako bi se prikupilo što više podataka o osobi koju se traži i mogućim razlozima njena nestanka. Potom se detaljno pregledava mjesto na kojem je osoba posljednji put viđena i mjesto stanovanja, a zatim se traga na mjestima na kojima je nestala osoba imala običaj zalaziti, pokušava se otkriti koje je vrijednosti cijenila, koje je ljude i mjesta voljela. Policija provjerava sve dobivene informacije i na osnovi njih raspoređuje sudionike potrage na terenu. "Najvažnije je kod svakog nestanka na početku istrage skupiti što više podataka o nestaloj osobi i mogućim motivima nestanka. Ako se utvrdi da je riječ o nestanku pod sumnjivim okolnostima, policija poduzima i dodatne izvide", objašnjava Gojko Marković iz Odjela općeg kriminaliteta MUP-a. Međutim, razlozi zbog kojih je netko nestao nerijetko ostaju obavijeni velom tajne, pa njihove obitelji godinama ne znaju ni je li nestali živ ili mrtav. Za nestalima se traga dok ih ne pronađu žive ili mrtve, a prema zakonu, najdulje 50 godina. Kako doznajemo u Ravnateljstvu policije, najstariji slučaj nestanka je nestanak ženske osobe rođene 1892. godine, a nestala je 6. studenoga 1961.
Obitelji na meti gatara i vidovnjaka
Zanimljivo je da velik broj obitelji ne žele da se zna za njihove probleme, a to onda ujedno otežava i potragu. Slično je i s ulogom medija koje neke obitelji ne žele uključiti u potragu. Također, obitelji nestalih osoba nerijetko su 'bombardirane' i pozivima raznoraznih vidovnjaka i gatara koji im nude svoje 'nadnaravne' sposobnosti u potrazi za voljenom osobom. Osim što nikada nikoga nisu pronašli, pružaju lažnu nadu, a neke obitelji nestalih osoba 'olakšavaju' i za velike novčane iznose.
