Potkraj mjeseca zastupnici Gradske skupštine raspravljat će o prijedlogu novog Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba. Na "planu nove generacije", kako je GUP nazvala gradonačelnica Vlasta Pavić, stručnjaci Zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša rade od 1998. O novostima koje donosi razgovarali smo s Miljenkom Mesićem, pročelnikom Zavoda koji je na to mjesto došao na prijedlog HNS-a.
- Zašto Zagreb od 1986. nema GUP?
- To nije sasvim točno. Točno je samo to, da je posljednja izmjena GUP-a rađena te godine, a dokument je izrađen mnogo ranije. Svaki GUP doživljava promjene, ali ovaj je pregazilo vrijeme, pokazuje to brzina razvoja grada.
- Obzirom na tu brzinu, zašto je na novi GUP-u trebalo čekati četiri godine?
- Da, izrada novoga GUP-a počela je 1998., a prema tadašnjem zakonu morao je biti gotov do 30. ožujka 2000., no taj je rok kasnije produžen.
Na žalost, iskustvo je pokazalo da rijetko tko u tom roku može ispuniti takav zadatak, zbog financijskih ili stručnih razloga.
- Poglavarstvo je prihvatilo dokument ali je predložilo i neke dopune.
– Da, postoje primjedbe na nekoliko elemenata i ja se s njima slažem. I sâm sam, naime, uvidio da se dokument mora dopuniti.
- Koliko je dosad bilo primjedbi?
- Više od tri tisuće.
- Tko je najviše prigovarao?
- Na žalost, najviše je bilo primjedbi pojedinaca koji su ciljano tražili mogućnost za ostvarenje svojih interesa.
Drugim riječima svaki od tih građana razmišljao je kako iz svog zemljišta izvući najveću korist, to je nekada prelazilo sve granice. To je razumljivo, no zaboravlja se jedno, a to je da GUP ne rješava pitanje pojedinih parcela i vlasničkih odnosa. Plan predstavlja mnogo više, tu se načelno razmatra način razvoja grada.
- Što je bilo s ostalim primjedbama?
- Primjedbi koje su od interesa grada bilo je daleko manje, što nije dobro, no s vremenom će se valjda i to riješiti. Prema mojoj ocjeni, bitne su primjedbe one, da plan nema odgovora na prometna rješenja, a to sam i sâm primijetio. Način na koji je Zagreb izgrađen, tehnički ne može progutati ovoliki promet. Sada se iz nekih krugova nameće "jednostavo" rješenje - micanje prometa iz središta grada. Ali kako to učiniti?
- Što se dobiva, a što gubi GUP-om?
- GUP-om se dobiva planirani razvoj grada. O bilo kakvom planskom razvoju grada teško dosad je teško moglo biti govora. Reći ću i što se gubi, ali u pozitivnom smislu. Ovaj GUP ne predviđa rješavanje otpada. Još je početkom devedesetih bilo riječi o odlaganju otpada. Tada je izrađeno nekoliko studija i analiza, najdorađenija bila je ona prema kojoj je centar za zbrinjavanje otpada trebao biti u Dumovečkom lugu. I studija utjecaja na okoliš za to područje pokazala se najpovoljnijom od svih sedam dotad razmatranih, no prošlogodišnjim amandmanom u Gradskoj skupštini ta je lokacija odbačena. To je bio pogrešan potez.
- Treba li do sjednice Skupštine GUP dobiti suglasnost Ministarstva za zaštitu okoliša?
- Ne GUP, nego Prostorni plan. To je plan višega reda i prema njemu moraju biti usklađeni svi ostali.
- S obzirom na to da nije riješeno odlaganje i zbrinjavanje otpada, kako onda očekujete suglasnost Ministarstva?
- Tijekom izrade planova surađivali smo s Ministarstvom, i sve usuglasili i po nekoliko puta, tako da ne vjerujem da će ovaj nedostatak zaustaviti proceduru.
- Mislite da je to sitni nedostatak?
- Ne, to su sada dvije stvari.
U izmjeni i dopuni Prostornog plana mi smo rekli da mijenjamo tekstualne dijelove, koji omogućuju razvojni program GUP-a i taj sadržajni plan možemo doraditi. Otpad nije zastupljen, ali to ne odgađa mogućnost da će i taj dio biti riješen, uz pomoć stručne javnosti.
- Kada bi, po Vašem mišljenju, mogla biti poznata lokacija odlagališta otpada?
- Nažalost, još nema dovoljno dobrog i kvalitetnog rješenja niti po GUP-u niti po Prostornom planu.
- Govori se da bilo koje radno mjesto u "vašem" Zavodu predstavlja pravi financijski zgoditak i da je tu prava oaza za razvoj korupcije. Jednim potezom olovke, naime, službenik određuje kako će se i što graditi.
– Bit će dovoljno ako kažem da podržavam izjave ministra Radimira Čačića koji se u svom poslu susreo s pretjeranom birokracijom koja sa sobom povlači i korupciju. Problem je što postojeći zakoni nisu dobri pa se u praksi svakom službeniku otvara mogućnost arbitriranja. Zato se događa da na istom mjestu građani dobiju dva bitno različita odgovora. Zato se događa da na jednoj parceli niču zgrade, a na drugoj se ne događa ništa. Omogućeno je, dakle, da se iskoristi nedorečenost zakona pa se tako umjesto zgrade sa tri, izgradi neka sa četiri kata. Oštro se borim protiv korupcije i zbog toga sam često u zaštiti interesa grada izložen velikim pritiscima.
- Kako se tome može stati na kraj?
- Snimamo stanje, ali to traje polako, to je profinjena korupcija koju ne možete dokazati.
