Građani još nisu ni osjetili pravu krizu

Vlada i njoj bliski ekonomisti uvjeravaju domaću i inozemnu javnost da se svjetlo na kraju tunela vidi i da je Hrvatska na putu oporavka. Iz HNB-a su konstatirali da je oštar pad završen, te prelazimo u stagnaciju. Makroekonomski analitičar Damir Novotny također je umjereni optimist, ali pravi razliku između »tehničke analize« i stvarnog života. Veli da je prema tehničkoj analizi podataka kvartalni pad na godišnjoj razini usporio, no činjenica je da industrijska proizvodnja i dalje pada, kao i izvoz, dok se turizam ipak drži na razini iz 2007., što i nije loše.

– Po tehničkoj analizi oštar pad je zaustavljen, ali će se on po inerciji tek prenijeti u realni život. Ljudi kod nas nemaju percepciju krize jer nije bilo masovnog otpuštanja pa ni banke nisu posebno zaoštrile tekuće kreditiranje. Imali smo eksterni šok, ali samo po osnovi zaustavljanja priljeva kapitala. Sada je pitanje prijeti li nam drugi val krize koji će se očitovati u smanjenju agregatne domaće potražnje, države i kućanstava. On će vjerojatno zahvatiti zadnji kvartal ove i početak 2010. godine kada ljudi shvate da su stanjili kućne budžete. Potrošnja će dodatno pasti, kao i uvoz. Smanjit će se kupovina odjeće, obuće, okrenut ćemo se samo osnovnim dobrima. Trgovci već masovno zatvaraju dućane, pa će se smanjiti broj radnih mjesta u trgovini, građevini i ugostiteljstvu. Ako Vlada smanji javnu potrošnju, odnosno budžet padne ispod 100 milijardi kuna, sve će nas to zadržati na razini iz 2006. Dakle, vratit ćemo se tri godine unazad. Paralelno, rast će siva ekonomija, predviđa Novotny. No, istovremeno, kaže, uspjet će se konsolidirati privatni sektor, a sezona 2010. mogla bi biti bolja nego ove godine, što bi stagnaciju moglo pretvoriti u spori rast, ali na realnim, kvalitetnijim temeljima.

– Dio poduzeća je tehnološki dobro ustrojen, ali do sada su se oslanjala većinom na domaće tržište jer je postojala potražnja pa nisu toliko imala potrebu izlaziti na inozemna. No, kako agregatna potražnja u zemlji posustaje, morat će iskoračiti izvan granica, pa postoji mogućnost da u drugoj polovici 2010. opet počne rasti izvoz. Tu bi moglo doći do tog zaokreta, od rasta kakvog smo imali – s naglaskom na potrošnji, do drukčijeg rasta – s naglaskom na izvozu. To će ići sporo i teško, ali drugog izbora neće biti, kaže Novotny, koji se tako ipak slaže da je najgore iza nas, jer je realna baza »aterirala«, ali će se, kaže, poduzeća i javni sektor početi prilagođavati.

Dr. Saša Žiković, docent na riječkom Ekonomskom fakultetu ističe kako »razumije Vladu i ostale nositelje ekonomske politike koji u inozemstvo žele poslati pozitivne signale o oporavku hrvatskog gospodarstva, budući da nam treba inozemni kapital, radi izdavanja obveznica za refinanciranje dugova, plaćanje tekućih deficita itd«.

– Međutim, realno gledano, a s obzirom i na najnovija kretanja u svijetu, kriza je tek pred nama. Mi u Hrvatskoj krizu još nismo ni osjetili, a kritičan će vjerojatno biti zadnji kvartal ove i prvi kvartal iduće godine kada na naplatu stiže najveća tranša inoduga, pa su vezano uz to mogući i deprecijacijski pritisci, te eskalacija problema nelikvidnosti. Ozbiljniji globalni analitičari očekuju novi krizni udar zbog sve veće stope nezaposlenosti u svijetu, te činjenice da minimalni rast BDP-a koji se tumači kao znak izlaska iz recesije nije ništa drugo nego kratkotrajan učinak masivnih državnih intervencija, kaže Žiković, te navodi primjer Srbije, koja je sklopila stand by aranžman s MMF-om, a više je nego dvostruko manje zadužena od Hrvatske.

– Tamošnja Vlada nije imala političke snage da sama sreže javne rashode pa su to prepustili MMF-u, zaključuje Žiković.