U zemljama centralne i istočne Europe koje su i članice EU, četiri od pet građana ima osobno organiziran pristup banci dok neki na istoku tek u 50% slučajeva posluju preko banaka, pokazuju rezultati istraživanja GfK.
Na primjer, u Austriji gotovo svaka osoba starija od 15 godina ima osiguran poseban odnos s financijskim ustanovama, a slično je i u Sloveniji. U Slovačkoj, Češkoj, Hrvatskoj, Ukrajini i Mađarskoj oko 80% odraslih posluje preko banaka, dok u BiH, Rusiji i Srbiji to čini oko 70% građana. Pomaci su posebno vidljivi kod osoba koje imaju stalno zaposlenje i pripadaju starosnoj grupi od 20 do 50 godina. Promjenama u zadnjih nekoliko godina izrazito doprinosi razvoj komunikacijske tehnologije - rast broja korisnika Interneta i mobitela.
Ni Austrijanci više ne mogu štedjeti
Kada se danas promatraju mogućnosti štednje, podaci i nisu baš ohrabrujući. Samo u Austriji 4 od 10 osoba iskazuje da će moći štedjeti u slijedećih 12 mjeseci. Kod ostalih zemalja iz centralne i istočne Europe mogućnost i želja za štednjom značajno je smanjena već u 2009. godini. Posljedice krize dobro su vidljive. Tako će, na primjer, tek 6% bugarskih građana moći nešto štedjeti u narednih 12 mjeseci, a u Hrvatskoj će takvih biti oko četvrtine. Pokazuje se i trend da tamo gdje će biti nešto viška novca on će radije biti potrošen nego stavljen na štednju ili usmjeren na investiranje.
Osnovni motiv štednje za sve promatrane zemlje u regiji centralne i istočne Europe svodi se na potrebe pokrivanja troškova kada se, na primjer, pokvari perilica rublja ili treba pokriti trošak većeg popravka automobila i slično. Iza toga slijedi pokrivanje potreba školovanja djece. Zatim je tu i štednja za „stare dane“ i ponešto za putovanja / odmor.
U većini zemalja preferira se jednostavne i transparentne oblike štednje poput kupnje nekretnine ili oročavanja novca na neko vrijeme. Neki opet spremaju rezervu u čarapu jer su izgubili povjerenje u bankarski sistem. Svi sofisticiraniji oblici štednje / investiranja u ozbiljnom su padu.
Četvrtak, 14.01.2010.
POSLJEDICE KRIZE
Građani novac više ne štede
Istraživanje vezano uz poslovanje građana s bankama u zemljama centralne i istočne Europe pokazuje da štednja novca više nikome nije laka. U Hrvatskoj će u narednih 12 mjeseci moći štedjeti tek oko četvrtinu građana.
