
Nije sve u rodbini
To znači da Kerum, i drugi u sličnoj poziciji koji su izabrani na netom okončanim lokalnim izborima, neće moći prenijeti vlasništvo i funkcije u biznisu na svoju užu rodbinu, ali ni na osobe s kojima nije u srodstvu, ali ih zakon može tretirati kao s njim povezane.
U članku 4. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti stoji kako se povezanim osobama mogu smatrati i oni koji se opravdano mogu smatrati interesno povezanim s dužnosnikom.
Tu se, prema riječima direktora Transparency Internationala Hrvatska Zorislava Antuna Petrovića, radi o suvlasnicima i menadžerima tvrtki koje su javni dužnosnici prisiljeni napustiti nakon ulaska u vlast.
- Sintagma “interesna povezanost s dužnosnikom” zvuči dosta široko i nezahvalno je ići u tumačenja o tome na koga se ona sve odnosi, barem dok nemamo konkretan slučaj pred sobom – ističe Petrović za “Slobodnu”.
U svakom slučaju, u slučaju splitskoga gradonačelnika i drugih u obvezi da se izvlaste i razvlaste u biznisu, sve će biti jasnije kada predoče imovinsku karticu Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa, koje se već bavilo ispitivanjem zakonitosti pojedinih prijenosa upravljačkih i vlasničkih prava, poput onog požeškog tajkuna Vlade Zeca.
Kad je u pitanju popis rodbine koju spomenuti zakon navodi kao nepogodnu za prijenos upravljačkih i vlasničkih prava dužnosnika, stvari su dosta jasnije. Dužnosnik ne može tvrtku prepustiti supruzi i djeci, unucima, svojim roditeljima i roditeljima svoje supruge, bratu ili sestri, čak niti bratiću i sestrični te ženinoj sestri ili bratu.
S obzirom na to da su neki novoizabrani dužnosnici poput Željka Keruma razvijali naviku da najbližu rodbinu zaposle u svojim kompanijama i daju im rukovodeće funkcije, očito će, kako bi zadovoljili pravila, morati posegnuti za daljnjom rodbinom, nižerangiranim suradnicima, prijateljima koje dosad nisu uključeni u biznis, odgovarajućim fondom ili odvjetničkom kancelarijom.
Za potonje rješenje odlučio se za vrijeme članstva u Vladi pokojnog Ivice Račana predsjednik Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić, ali je svejedno bio predmet odgovarajuće istrage Hrvatskog sabora o sukobu interesa. Nakon prijenosa vlasništva i funkcija u biznisu na nepovezane osobe, dužnosnik ne bi smio utjecati na odluke onih kojima je povjerio tvrtke, savjetovati ih ili im naređivati.
Ta odredba, prema ocjeni predsjednika Antikorupcijske udruge “Partnerstvo za razvoj” Munira Podumljaka, jedna je u nizu neprovedivih i promašenih u Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.
Zakon bez sankcija
- Ne vidim kako se može kontrolirati komunikacija državnog dužnosnika sa svojim, uvjetno rečeno, bivšim tvrtkama. No, još je važnije da Zakon i pripadajući pravilnici za provedbu nisu predvidjeli ni izdaleka primjerene sankcije za njegove prekršitelje, a ni odgovarajući postupak za utvrđivanje nečijeg sukoba interesa. Oni koji su obveznici tog zakona, moraju svoje imovinsko stanje uskladiti sa zakonom, a ne svoje interese. To je ključ problema pred kojim je nemoćno ne samo Povjerenstvo za sukob interesa nego i represivni aparat države. Naime, u Kaznenom zakonu sukob interesa uopće nije definiran kao kazneno djelo – upozorava Podumljak, dodajući kako će u slučaju mogućeg sukoba interesa novoga splitskoga gradonačelnika kontrola biti Gradsko vijeće i građani.
Sam zakon, ističe Podumljak, neće biti nikakva prepreka ako Kerum naumi pomoći svojim tvrtkama kroz poslove s gradom.

