ZAGREB - "U Haagu nema javne optužnice protiv hrvatskog generala Mirka Norca", izjavila je u srijedu za Vjesnik glasnogovornica ureda tužiteljstva Haaškoga suda Florence Hartmann.
Iz razgovora s Hartmann proizlazi da Tribunal ne radi na optužnici za navodne zločine u Gospiću 1991. za koje se sumnjiči Mirko Norac. "Iako Haaški sud ima primarnu nadležnost nad istraživanjem i sudskim procesuiranjem ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije, u slučaju Gospića nismo koristili to svoje pravo.
Hrvatska je pokrenula slučaj 'Gospić 1991.' i Sud je, dakle, prihvatio da hrvatsko pravosuđe vodi tu istragu", dodala je.
U svakom slučaju, napomenula je, postoji "stalna komunikacija" između Tribunala i domaćih sudova, u ovome slučaju hrvatskih.
"To, između ostaloga, znači da Haaški sud daje pristup podacima koje ima o određenom slučaju ako sâm ICTY nije pokrenuo proces o tom slučaju", ustvrdila je Hartmann. Je li hrvatsko pravosuđe tražilo neke podatke o slučaju Gospića od Suda? "Ne mogu o pojedinostima, ali je činjenica da ICTY nije odmah preuzeo taj slučaj. Toga se prihvatila Hrvatska i na tome dalje radi. Prepustili smo Hrvatskoj da nastavi proces i vjerojatno je da Haag taj slučaj neće preuzeti", kazala je Hartmann.
Postoji li ipak mogućnost da Tribunal u određenom trenutku odluči čitav proces prebaciti u Haag? "Teorijski ne treba isključiti tu mogućnost, ali zasad to nismo tražili. Osim toga nije običaj, a i presloženo je, da se proces pred jednim sudom prekida i onda prebacuje u Haaški tribunal", pojasnila je Hartmann.
Kako Haaški sud gleda na prosvjede organizirane zbog slučaja Mirka Norca? "Tribunal, svakako, pozdravlja zemlje koje preuzimaju dio posla u suđenju osumnjičenima za ratne zločine. U tim pitanjima ICTY ima prioritetnu nadležnost, ali dakako da Tribunal ne može sve slučajeve obraditi i sudski procesuirati", kazala je Hartmann.
"Slučaj Mirka Norca, odnosno prosvjedi koji su organizirani povodom privođenja toga umirovljenoga generala pokazuju da je istrage i sudske procese povezane s ratnim zločinima još vrlo teško provesti na domaćoj razini", nastavila je Hartmann dodavši da je najnoviji razvoj događaja u Hrvatskoj dobar putokaz za čitavu regiju. "Naime, u SRJ su se pojavile ideje da se Slobodanu Miloševiću, primjerice, sudi u Beogradu. Očito je da ni uz najbolju volju domaćih vlasti to nije moguće provesti pred nacionalnim sudovima na području bivše Jugoslavije. Time je ujedno potvrđena i još jednom opravdana svrha postojanja Haaškoga suda", zaključila je Hartmann za Vjesnik.
