Istini za volju, danas se u Hrvatskoj nije lako baviti glazbom, a kamoli živjeti od nje. Ipak, vaša autorska prava nitko vam ne može oduzeti. A napisi iz medija (poput onog recentnog iz Jutarnjeg lista "Samo ZAMP uzima 10% od ulaznica za demo bendove") zbog kojih vam možda pada mrak na oči, zapravo nisu točni. Pitate se uzima li HDS ZAMP doista postotak demo bendovima na račun autorskih prava? Kako je sve to regulirano i otkud HDS ZAMP-u uopće te ovlasti?
Kako bi dobili odgovore na ova i druga pitanja, upravo će nam dobro poslužiti navedeni članak, kao primjer krivih informacija i često postavljanih pitanja. Idemo dakle redom.
1. Zašto se ubire postotak na prodane ulaznice? Kakva je praksa u svijetu?
Prije svega treba naglasiti da HDS ZAMP bendovima ne uzima ništa, već za njih od organizatora naplaćuje naknadu. Postotak, točnije 10 posto od prihoda koncerta ubire se od organizatora, tj. korisnika glazbe (organizator može ostvariti i do 50% popusta – dakle platiti i 5% naknade - ukoliko priređuje puno koncerata). Naime, prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima ˝autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu činom samog stvaranja autorskog djela˝, što znači da bend ne mora biti pod okriljem izdavačke kuće kako bi ostvario svoja prava. Ovime se, između ostalog, štiti i stvaralaštvo mladih neafirmiranih bendova, tj. autora.
Organizatori ovakve naknade plaćaju svugdje u svijetu (što se vrlo lako može provjeriti kod sestrinskih društava), a praksa je pokazala da se ne prave razlike između afirmiranih grupa i demo bendova, upravo zato što su i jedni i drugi autori, te imaju ista prava. Ako si još uvijek neafirmiran autor ne znači da te itko smije tretirati kao manje vrijednog kad su u pitanju tvoja prava nad tvojim djelima.
2. Što se točno radi s novcem kojeg HDS ZAMP prikupi od organizatora koncerata?
Novci naplaćeni od organizatora za svaki koncert dijele se prema popisu izvedenih djela na godišnjoj razini, svim registriranim autorima, i ne zadržavaju se u blagajni HDS ZAMP-a. Zato je iznimno važno da listu izvedenih djela nakon gaže ostavite organizatoru ili vlasniku lokala u kojem svirate. Naknada će se moći točnije podijeliti, a vlasnik još može zaraditi i dodatni popust jer je dostavom popisa omogućio da se prikupljeni novci podijele.
3. Zašto, unatoč tome, neki demo bendovi smatraju da ne dobiju ništa?
Naime, ovdje je riječ o minimalnom iznosu (30 kn) koji se godišnje isplaćuje, a koji je utvrdilo predsjedništvo Hrvatskog društva skladatelja, čija je ZAMP stručna služba. Svote ispod minimalnog iznosa se uglavnom ne isplaćuju jer bi trošak procedure ˝pojeo˝ veći dio iznosa. Takve svote knjiže se u korist autora i isplaćuju u onoj godini kada njihov iznos prijeđe navedeni minimum. Međutim, na zahtjev autora (bendova), isplata se može obaviti bez obzira na visinu naknade.
Drugim riječima, ukoliko demo bend nije dobio prikupljenu naknadu, očito u toj godini nije prešao minimalni iznos, jer je vjerojatno imao premalo koncerata, ili organizator nije platio naknadu ili dostavio popis izvedenih djela. Drugi mogući i vrlo čest razlog jest taj što demo bend (autori) nisu HDS ZAMP-u dostavili svoje podatke ili podatke o svojim djelima. To svakako trebate učiniti jer osim što je riječ o podacima bez kojih za vas ne može ići isplata honorara (i ne samo od koncerata, moguće je da se vaša stvar zavrti na nekoj radijskoj ili televizijskoj postaji), ostvarujete pravo i na besplatne pravne savjete odnosno tumačenje ugovora koji vam se nude.
4. Što je s novcem koji se dobiva od naknada na prazne medije? Kakve veze demo bendovi imaju s tim?
Sredstva prikupljena iz naknada za prazne medije (tzv. blank tape levy ili BTL naknade koje se plaćaju gotovo svugdje u svijetu), nisu novci koji dolaze od demo bendova ili organizatora njihovih koncerata. To su naknade koje se prikupljaju također temeljem odredbi Zakona o autorskim i srodnim pravima, ali od uvoznika praznih medija i uređaja za snimanje odnosno presnimavanje autorskih djela. Dio novaca se dijeli hrvatskim i inozemnim autorima prema svim podacima o korištenim glazbenim djelima u zemlji, a dio – točnije 30% - kako Zakon određuje, dijeli se putem Natječaja sa svrhom poticanja raznolikosti glazbenog stvaralaštva.
Kako bi se osigurala ravnopravnost različitih glazbenih izričaja, u komisiji koja vodi Natječaj redovito sjede glazbenici različitih profila i ugledni rock glazbeni kritičari. To su zapravo dodatni novci koji se, između ostalog, ulažu u manifestacije koje se bave afirmacijom demo bendova, a upravo kako bi se istima omogućilo što više nastupa. Pitate se zašto? Pa, sasvim je jasno - što je više bendova i svirki, to je i kvaliteta glazbene ponude naše zemlje bolja!
Kao neke od primjera gdje je sve u završio novac kojeg je HDS ZAMP prikupio od ovih naknada možemo navesti:
• Velika rock eksplozija – Spona, Zagreb
• Novi zvuk (Sax, Zagreb) - koncertne večeri i glazbeno stvaralaštvo
• Demo festival Zaprešić 2010. - Art scena, Zaprešić
• Orange Strips - izdavanje i snimanje albuma (koncertno predstavljanje grupe u zemljama srednje Europe)
• Rock Marinfest 2011., Vinkovci
• Overflow - koncertna turneja grupe u Kanadi i SAD -u
• Cold Snap - međunarodna turneja
• Ivan Vragolović - Sretno u Memphisu
5. Novac bi trebao ići izravno bendovima u ruke, a ne HDS ZAMP-u. Cijeli je koncept naopako postavljen...
Koncept kolektivnog ostvarivanja prava (unutar kojeg autora zastupa udruga) počiva na Bernskoj konvenciji iz 1886. koju su potpisale sve civilizirane države svijeta. Naime, autorima (koji s obzirom na specifičnost glazbenog djela osobno ne mogu pratiti i znati svaki put kad se negdje u svijetu koriste njihova djela, često i istovremeno) uistinu bi bez sustava bilo nemoguće uvijek ostvariti svoja prava, a nemoguće je i korisnicima bez sustava uvijek dobiti sva potrebna odobrenja autora (npr. svaka postaja svaki put kad želi zasvirati neku pjesmu morala bi pronaći sve autore i druge nositelje prava na pjesmi i pitati ih smije li to učiniti i pod kojim uvjetima).
Zato je u svijetu odavna osmišljen međunarodni sustav kolektivnog ostvarivanja prava. Međutim, ukoliko autori žele samostalno ostvarivati svoja prava, svakako i to mogu učiniti istupanjem iz sustava, no u tom slučaju ne mogu ostvariti sva prava.
Na kraju valja istaknuti kako Hrvatsko društvo skladatelja i njegova služba ZAMP posebnu pažnju ulažu u mlade demo bendove kroz organizaciju besplatnih seminara i putem pravnog savjetovanja (više informacija o tome može se pronaći na www.zamp.hr), upravo kako bi ih afirmirali i omogućili im bolji ulazak i snalaženje u svijetu glazbene industrije, bez da se od njih traži da se zauzvrat odriču od svojih prava i naknada koje im kao autorima pripadaju.
