HEP: Bez natječaja će proizvoditi struje kao pola Krškog

Austrijsko-hrvatska tvrtka CEMP d.o.o. je od HEP-a bez natječaja i propisanih kriterija u ožujku ove godine dobila Prethodnu elektroenergetsku suglasnost (PEES) na gradnju vjetroelektrana kapaciteta 100 MW. Kako je ista tvrtka u prosincu 2006. već dobila HEP-ovu suglasnost za gradnju vjetroelektrana od 40 MW, sada raspolaže potencijalom od 140 MW. To je, za usporedbu, snaga ravna polovici nuklearke Krško.

Vebund i Bewag najveći su proizvođač i distrubuter električne energije u Austriji, dok hrvatski monopolist HEP posljednjih nekoliko godina surađuje s tvrtkom Dalekovod kao favoriziranim kooperantom kojem prepušta čak i naplatu svojih dugovanja.

U krugovima hrvatskih energetičara govori se da su sve četiri tvrtke sklopile posao stoljeća. Poticajna cijena za električnu energiju proizvedenu iz vjetroelektrana viša je od konvencionalno proizvedene. U Hrvatskoj ona iznosi 90 eura za Mwh, što je trenutačno dvostruko više od cijene na europskom tržištu, i ubraja se među najveće u Europi. Po toj je cijeni povrat CEMP-ove investicije od 200 milijuna eura moguće ostvariti u rekordnom roku od 6 do 8 godina. U idealnim uvjetima rada od 3000 sati godišnje, po garantiranoj cijeni otkupa, konzorcij će ostvarivati prihod od najmanje 35 milijuna eura godišnje! Država pritom ima obvezu otkupa proizvedene struje nekoliko godina unaprijed.

Stoga nije ni čudno što se investitori zainteresirani za elektroparkove u Hrvatskoj “tuku” za dobre lokacije i neophodnu suglasnost HEP-a koja se, inače, odlukom Ministarstva gospodarstva iz siječnja 2007. g. dobiva bez javnog natječaja, iako je u pitanju prodaja “javnog dobra” i prirodni resurs RH. U Hrvatskoj je, od ukupno odobrene kvote od 331 MWh za električnu energiju dobivenu iz elektrovjetrenjača, koncernu SEMP dodijeljeno 40 MW, a potom mimo ukupno odobrene kvote i dodatnih 100 MWh.

Snaga sunca neiskorištena

Biznis s obnovljivim izvorima energije, po svemu sudeći, postaje područje novog monopola u kojem se favorizira gradnja elektrovjetrenjača (90 posto svih obnovljivih izvora u RH). S obzirom na stanje hrvatske elektroprivrede, taj će monopol u skoroj budućnosti ugroziti onaj konvencionalnih proizvođača el. energije koji drži HEP. U energetskim krugovima već se može čuti spekulacija da zbog interesa nekih domaćih i stranih lobija zainteresiranih za investiranje u elektroparkove HEP ugrožava vlastitu konvencionalnu proizvodnju električne energije, prvo orijentacijom na uvoz, a onda i neracionalnim gubicima.

Većina zemalja u EU ima stroge propise o kvotama koje se dodjeljuju za poticanu proizvodnju el. energije putem obnovljivih izvora. Pri tome se pazi da ravnomjerno budu zastupljeni svi izvori: vjetar, sunce, biomasa... U Hrvatskoj se iz nekih razloga favorizira vjetar, čija je kvota 331 MW, dok je sunčevoj energiji dodijeljena kvota od 1 MW. U Grčkoj je kvota za sunčevu energiju 500 puta veća (500 MW), a u Francuskoj poticajna kvota za vjetar ne prelazi 12 MWh po proizvođaču. Francuzi time stimuliraju male proizvođače obnovljive energije, dok se veliki nadmeću u tržišnoj utakmici.