HEP će imati milijardu kn duga do kraja ove godine

Uprava HEP-a d.d., koja u posljednje vrijeme demantira sve informacije o nelikvidnosti kompanije, u dva mjeseca podigla je tri velika nenamjenska kredita: u RBA banci iz Beča, PBZ-u i Bayerische Landesbank po nepovoljnim uvjetima HEP se zadužio ukupno 700 milijuna kuna! Svaka od tih banaka HEP-u je odobrila kredit od 30 milijuna eura.

Do kraja godine Uprava HEP-a zadužit će tvrtku za još 370 milijuna kuna, što znači da će se ukupno zaduženje poduzeća do 31. prosinca povećati za više od milijarde kuna! Sve kredite odobrila im je Vlada uz suglasnost Nadzornog odbora HEP-a. Osim za dovršenje planiranih investicija, dio kredita bit će korišten za financiranje redovitog poslovanja.

Pad kreditnog rejtinga

Zanimljivo je da Uprava HEP-a nove kredite opravdava “potrebom za većom likvidnošću”. Time priznaje loše rezultate poslovanja i sve ozbiljniju nelikvidnost koja je u veljači ove godine rezultirala još jednim padom kreditnog rejtinga tvrtke.

U zahtjevu za odobrenje kredita, koji je Uprava HEP-a dostavila Nadzornom odboru tvrtke i Vladi, nigdje se ne spominju način i izvori vraćanja kredita. Uprava HEP-a je zahtjev za novom milijardom kuna zaduženja obrazložila na sjednici Nadzornog odbora 16. lipnja, i to neodređeno.

Usprotivio se samo Berlengi

U uvodnom dijelu obrazloženja navodi se da “rebalans plana investicija za HEP grupu definira potrebne nove izvore kreditnih sredstava u iznosu od HRK 438,955.840,00” te govori o orijentaciji HEP-a “na financijsko tržište kredita zbog veće likvidnosti”.

Nadzorni odbor složio se s zahtjevom Uprave uz samo jedno izdvojeno mišljenje. Kao i obično, protiv je bio predstavnik radnika HEP-a, Jadranko Berlengi, inače bivši direktor Pravne službe kojega je smijenio predsjednik Uprave Ivan Mravak. Berlengi je upozorio NO da je riječ o kreditima koji su samo jednim dijelom investicijski, a drugim dijelom namijenjeni poboljšanju likvidnosti HEP-a, iako je prvobitno bila riječ o financiranju Plana investicija za 2009. On smatra da je riječ o nenamjenskom korištenju kredita pod vrlo teškim uvjetima zaduživanja. Istodobno upozorava da je “programom rada Uprave od 2004. do 2008. bilo planirano utrošiti 10,4 milijarde kuna za realizaciju Plana investicija” te da su u tom razdoblju potrošene 10,2 milijarde kuna, a planirani proizvodni objekti nisu završeni.

Zaključuje da je “dio sredstava planiranih za investicije utrošen nenamjenski” i traži “iscrpno obrazloženje razloga kašnjenja izgradnje”. Berlengi također tvrdi da su na čelo timova za najvažnije investicije - HE Lešće, TE Sisak i HE Zakučac - dovedeni ljudi izvan HEP-a, bez natječaja i ikakvih stručnih i iskustvenih referenci, pa čak i bez formalnih uvjeta koje traži Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Navodi i da je dio stručnjaka, frustriranih kadrovskom politikom Uprave, napustilo gradilišta. U svom izdvojenom mišljenju član NO-a Jadranko Berlengi zaključuje da je kreditna politika HEP-a neracionalna jer “investicije gradi kreditima opće namjene” koji su i do 30 posto skuplji od namjenskih kredita za konkretne objekte.

Bez detaljnog pregleda

Odgovor možda leži u činjenici da trošenje namjenskih kredita strogo kontrolira kreditor. Javna je tajna, naime, da je velik dio inozemnih kredita HEP potrošio na uvoz, umjesto na proizvodnju struje. Berlengi je predložio da se prije uzimanja bilo kojeg novog kredita Nadzornom odboru preda detaljan pregled utrška sredstava, ali to nije prošlo.