Većina novca osigurat će se stranim kreditima
Planovi Banskih dvora govore o ulaganjima vrijednima 10 milijardi kuna samo u ovoj godini, koja bi mogla, kaže Čačić, rezultirati otvaranjem i do 40.000 novih radnih mjesta. Gotovo se polovina tih sredstava odnosi na gradnju cestovne infrastrukture. Koje projekte u 2001. namjeravaju realizirati u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), Ini i Janafu? U Odjelu za odnose s javnošću HEP-a kažu nam da u ovoj godini namjeravaju početi izgradnju 115 milijuna DEM vrijedne HE Lešće i četiri objekta prijenosne mreže. Riječ je o trafostanicama Žerjavinec, Ernestinovo, Dobri (Split) i Sušak (Rijeka). Tvrde da je stupanj pripremljenosti investicijskotehničke dokumentacije za sve te objekte u fazi u kojoj se može raspisati natječaj za gradnju. Izgradnja HE Lešće trajala bi tri i pol godine, a prijenosnih objekata dvije do tri godine, kažu u HEP-u.
Za ove i ostale investicijske objekte HEP u ovoj godini namjerava uložiti 1,5 milijardu kuna. Veći će dio sredstava doći iz međunarodnih kredita jer HEP, kažu u ovoj tvrtki, nema dovoljno sredstava. Naglašavaju da će izvedba navedenih investicijskih projekata potaknuti poslovnu aktivnost cjelokupnoga gospodarstva jer je za njihovu realizaciju potrebno angažirati čitav niz popratnih djelatnosti kao što su građevinarstvo, elektrostrojogradnja, projektantske i konzalting usluge. Time će se otvoriti brojna nova radna mjesta i potaknuti potrošnja te poboljšati lokalna infrastruktura.
Inače, s investicijskim ulaganjima između 200 i 300 milijuna DEM godišnje HEP ide u red najvećih investitora u nas. U 2000. godini nije došlo do značajnijeg pada investicija jer je financiran najveći dio radova na izgradnji novog bloka TE-TO Zagreb, čije se puštanje u pogon očekuje do sredine ove godine, no smanjene su ostale investicije.
Ina je u svom planu ulaganja u dugoročnu imovinu predvidjela investicije vrijedne 150 milijuna USD. Od investicijskih projekata predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević ističe ulaganje u povećanje kapaciteta podzemnoga skladišta plina Okoli, zatim privođenje proizvodnji nekoliko plinskih polja, rekonstrukciju i tehnološku modernizaciju rafinerijskih postrojenja, izgradnju magistralnih plinovoda i rekonstrukciju nekoliko benzinskih postaja. Dio ulaganja odnosi se i na plinovode, no to će se riješavati u procesu eventualne privatizacije tvrtke Plinacro.
Dragičević dodaje da bi spomenute investicije Ina samo manjim dijelom mogla financirati vlastitim sredstvima, dok bi se veći dio "pokrio" kreditima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetske banke.
Spomenute institucije ovim su planovima već dale "zeleno svjetlo", a sada se čeka pristanak Inina vlasnika, tj. države. Kako se oko 60 posto poslova na realizaciji ovih ulaganja odnosi na građevinske i montažerske poslove, domaća bi poduzeća, pobijede li na međunarodnim natječajima, mogla dobiti te poslove.
Osim spomenutih ulaganja, u redovitom planu ulaganja u ovoj godini Ina planira investicije vrijedne 1,3 milijarde kuna. Hrvatska je naftna kompanija za njihovu realizaciju već osigurala oko 640 milijuna kuna, dok za ostatak tek traži financijere. Inače, 64 posto ovogodišnjih Ininih ulaganja usmjerit će se u djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina, oko 25 posto u preradu, a 10-ak posto u trgovinu i korporativne funkcije.
Dragičević kaže da bi politika investiranja u ovoj godini trebala služiti povećanju vrijednosti Ine, pred kojom je privatizacija, na više od milijardu USD. Dodaje i da je vrijednost ove tvrtke uvelike narušena tijekom 1999. i 2000. godine, uglavnom zbog "zamrznutih" cijena Ininih proizvoda, i to u vrijeme kada su cijene nafte na svjetskom tržištu rasle.
Na kartu povećanja svoje vrijednosti pred privatizaciju igraju i u Janafu. Kako smo saznali od Elze Franović, savjetnice predsjednice Uprave Janafa, ugovor s ruskim Jukosom o 20 milijuna USD vrijednom ulaganju u povezivanje Janafa i naftovoda Družba, te o tehničkoj modernizaciji trase naftovoda od Omišlja do Siska, već je parafiran. Zaživljavanjem ove investicije omogućit će se izvoz ruske nafte s Kaspijskog jezera preko Omišlja, a kapacitet trase Janafova naftovoda povećat će se na pet milijuna tona godišnje. Razmišlja se i o dodatnom povećanju kapaciteta Janafa, o čemu se pregovara s ruskim kompanijama Tyumen Oil Company (TOC) i Lukoil.
U Janafu vjeruju i u zaživljavanje još dviju investicija. Riječ je o povezivanju Omišlja s Trstom, za što je zainteresiran austrijski OMV, te o povezivanju rumunjske Constante s Omišljem, o čemu je već potpisano i pismo namjere. No, kako sada stvari stoje, ova će dva projekta u realizaciju tek iduće godine. U Upravi Janafa kažu da će izvedba spomenutih investicijskih projekata angažirati brojne građevinske i druge tvrtke.
