Ministar Granić i premijer Mateša u ugodnom razgovoru na sjednici Vlade u četvrtak
Već krajem travnja na ZAP-u je zabilježen porast nepodmirenih obveza s 19,5 na 20 milijardi kuna, a do tog porasta je došlo na temelju evidencije dosad neprijavljenih akceptnih naloga od 2,3 milijarde kuna, istaknuo je na sjednici Vlade u četvrtak predsjednik Povjerenstva za suzbijanje nelikvidnosti i direktor ZAP-a Dinko Zidarević.
Unatoč tomu što se nelikvidnost u gospodarstvu u zadnja dva mjeseca povećala, Vlada i premijer Zlatko Mateša su ustvrdili da se, zahvaljujući poduzetim mjerama, stanje neće bitno pogoršavati. Mateša je otvorio pitanje akceptnih naloga, ustvrđujući da su mnogi od njih već godinama u raznim ladicama, a iznos 174.400 ukupno prijavljenih naloga sad je narastao na 84 milijarde kuna.
»Na naplatu dolaze akceptni nalozi još iz 1994., 1995. i 1996., a zašto su tako dugo stajali, možemo samo nagađati«, rekao je Mateša.
Zaključeno je i da je u međuvremenu dobro počela funkcionirati mjenica. Mateša je ustvrdio da su i Povjerenstvo i sva ministarstva zdušno i ozbiljno počela rješavati problem nelikvidnosti.
»Vlada želi spasiti turizam u Dalmaciji. To ima svoju cijenu, ali ćemo odlučno poduzeti sve potrebne mjere. To je velik teret državi, ali u budućnosti će se sve to državi vratiti«, kazao je Mateša u raspravi, u kojoj je Vlada prihvatila program dugoročnog tržišnog restrukturiranja 26 dalmatinskih turističkih poduzeća komitenata Splitske banke.
Oni će odlukom Vlade biti rasterećeni financijskih obveza od 500 milijuna kuna. Radi se o reprogramiranju ranije ugovorenih kredita i subvencioniranju kamata, kao i državnim jamstvima za kreditiranje ovogodišnje sezone, rekao je ministar turizma Ivan Herak.
Herak je Vladi preporučio i da pokrene postupak reprograma kredita izdanih 1996., 1997. i 1998. po programu HBOR-a. Potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove Jure Radić je zatražio da se precizno izračuna koliko će novca država preko tih mjera dati dalmatinskom gospodarstvu, jer će se i time demantirati glasine da država ništa ne daje, već samo uzima Dalmaciji.
Radić je dodao da je, nakon gradnje autoceste Zagreb-Split, to najvažniji projekt iz proračuna namijenjen oživljavanju gospodarstva Dalmacije.
»Kod nas se i inače ne može razgovarati argumentima. Ova Vlada je najviše uložila upravo u Dalmaciju, od Splitske banke do ulaganja u brodogradnju i zračne luke«, rekao je Mateša.
Herak je, pak, istaknuo da operacije NATO-a u SRJ možda ipak neće katastrofalno utjecati na naš turizam, jer pozitivne naznake daju nove vijesti s njemačkog tržišta. No, i dalje je stanje u turizmu teško, a turistička poduzeća teško dolaze do obrtnih sredstava. Kategorizacija ugostiteljskih objekata produljena je do 30. listopada, čime se želi omogućiti normalno poslovanje svih objekata do kraja turističke sezone, odlučila je Vlada, prihvativši Uredbu o produljenju roka za kategorizaciju.
Kategorizacija je trebala završiti do početka svibnja, ali zbog teškog financijskog stanja u turizmu velik broj ugostitelja nije se očitovao Ministarstvu turizma, pa je kategorizirana samo polovica hotela, objasnio je Herak.
Prihvaćeno je i Izvješće o ostvarivanju Nacionalnog programa zapošljavanja. Prošle je godine Zavod najveću pozornost posvetio programima zapošljavanja razvojačenih branitelja i osoba mlađih od 30 godina, a ove godine posebno je razrađen program javnih radova, kao o pilot-program u Baranji i PIK-u.
Sredstva iz proračuna od 90 milijuna kuna namijenjenih za zapošljavanje neće se povećavati, već će se unutarnjom preraspodjelom za javne radove odvojiti 35 milijuna. Na taj bi se način zaposlilo 500 ljudi, rekla je ravnateljica Zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić.
»Nije dovoljno da samo Vlada i Zavod skrbe o nezaposlenosti. Gdje su ideje, projekti, ponude? S obzirom na situaciju, trebali bismo biti zatrpani novim idejama«, uključio se Mateša. Nazivajući to »licem i naličjem nezaposlenosti u Hrvatskoj«, on je rekao da je registrirano mnogo nezaposlenih, a istodobno mnogi ne žele raditi.
