Hitlerovi zarobljenici ostaju bez pet milijardi maraka odštete

BERLIN (Od Vjesnikova dopisnika) - Odšteta koju bi preživjeli zarobljenici Trećeg Reicha trebali dobiti za prisilni rad u njemačkoj industriji vjerojatno nikada neće biti isplaćena. Prema stručnom mišljenju što ga je, po narudžbi zaklade "Sjećanje, odgovornost i budućnost", koja rukovodi sredstvima što ih je njemačka privreda uplatila u fond za isplatu odštete, izradila pravna služba Deutsche Bank, zbog nesigurne pravne situacije u Sjedinjenim Američkim Državama i mnogih individualnih potražnji za odštetom pred američkim sudovima, vrlo je vjerojatno da do isplate novca nikad neće ni doći.

Naime, u ugovoru koji je sklopljen između SAD-a i Savezne Republike Njemačke, u članku broj četiri stoji da se američka strana obvezuje prije isplate obustaviti sve individualne tužbe protiv njemačkih poduzetnika kako bi osigurala pravnu sigurnost i nesmetanu isplatu sredstava. Predstavnici njemačkih poduzetnika, među kojima se nalaze gotovo sve veće gospodarske institucije poput Daimler-Chryslera, Deutsche Bank pa čak i obje njemačke crkve, strahuju da bi i nakon isplate dogovorenih pet milijardi maraka uslijedile privatne tužbe koje bi spomenute firme mogle prisiliti na dodatne isplate.

Kako njemački poduzetnici nisu bili voljni dva puta plaćati za jednu te istu stvar, kako se slikovito izrazio jedan predstavnik kemijskog koncerna BASF, početak isplate je uvjetovan obustavom svih tužbi koje se protiv nekog od njemačkih poduzetnika vodi na američkim sudovima. No, prema procjeni Klausa Kohlera predvodnika pravne komisije Deutsche Bank, do takve situacije, zbog prirode američkog pravnog sistema, vjerojatno nikad neće doći.

S obzirom da je američko sudstvo potpuno neovisno, sama država teško može pojedinim sucima zabraniti pokretanje procesa na zahtjev privatnih osoba, bilo da se radi o zvučnom procesu poput onoga koji se protiv njemačkih poduzetnika trenutno vodi u New Yorku, ili pak o manjim procesima koji se vode diljem Amerike. Na kriznom sastanku koji krajem prošlog tjedna održan u Berlinu, Kohler je predstavnicima Bundestaga, koji je jednoglasno izglasao odluku o isplati obeštećenja prisilnim radnicima, predočio stanje koje je šef njemačke pregovaračke grupe grof Otto Lambsdorff ocijenio kao kritično. Iako je i dosad akcija obeštećenja proticala sve samo ne bez problema, status quo u kojim se trenutačno nalaze obje strane u pokeru oko milijardi maraka čini se za predstavnike njemačke privrede nepremostiv. Lambsdorff, koji se nadao da je sklapanjem međudržavnog ugovora njegova teška uloga privedena kraju, se ponovno našao u pat poziciji iz koje ne može ništa drugo nego apelirati na privredu da napokon ispuni svoja obećanja.

Predstavnici svih stranaka u Bundestagu, koji su i prije kritizirali moral njemačkih gospodarstvenika, govore o skandalu. Ono što nitko nije glasno izrekao, ali čega se mnogi boje je sukob Njemačke s jakim židovskim lobijem u Americi koji bi ogorčen ovakvim ponašanjem njemačke privrede mogao kazniti pritiscima na vanjskopolitičke krugove u Washingtonu. Pravni savjetnik njemačke stranke Zelenih Günther Beck upozorio je predstavnike njemačkog gospodarstva da Bundestag može pokrenuti i "druge nepopularne mjere" za poboljšanje platnog morala.

Njemački kancelar Gerhard Schröder, koji se dosad nerado uključivao u škakljivu diskusiju, raspiruje ničim opravdani optimizam kada izjavljuje kako je "duboko uvjeren da će isplate početi početkom svibnja". No Lambsdorff, koji je ipak malo bolje upućen u stanje stvari, razočarano zaključuje da će, s obzirom na činjenicu da gotovo svaki dan umire po nekoliko osoba kojima je odšteta namijenjena, čitava stvar završti "polaganjem čekova na grobove".