Rohatinski: Ukupni je vanjski dug lani porastao za 240 milijuna dolara i premašio 10 milijardi dolara, što je oko 50 posto BDP-a
To znači da će, nakon predstojeće privatizacije Dubrovačke i Croatia banke, udio stranog vlasništva premašiti 90 posto. Također, u HNB-u procjenjuju da bi sljedeće godine za privatizaciju mogla biti spremna i Hrvatska poštanska banka. No u ovom trenutku mnogo je zanimljivija mogućnost da HNB talijanskom UniCreditu ne odobri preuzimanje Zagrebačke banke, o čemu se inače već dugo pregovara. Objašnjenje je jednostavno: Talijanima se ne želi dopustiti preveliki utjecaj u bankarskom sektoru u Hrvatskoj, a oni bi dominirali u slučaju jačeg ulaska u Zagrebačku banku, dok bi uz najavljenu mogućnost povezivanja Banca Commerciale Italiana, većinskog vlasnika PBZ-a, i UniCredita taj utjecaj imala praktično jedna bankarska grupacija.
"Mogućnost preuzimanja Zagrebačke banke od strane UniCredita ima i dobre i loše strane, i istina je da imamo razloga za zabrinutost", kazao je Maletić.
Dr. Boris Vujčić, zamjenik guvernera HNB-a, potvrdio je da središnjoj banci nije stigao službeni zahtjev za preuzimanje Zagrebačke banke od UniCredita: "Ako se to dogodi, odlučivat će Savjet HNB-a, a o takvoj će transakciji svoj sud reći i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja." U Hrvatskoj, inače, nakon bankarske krize, koja je dobrim dijelom očistila sustav, postoje 44 banke, a kada se uzmu u obzir spajanja i akvizicije koje još nisu završene, broj banaka spušta se ispod 40.
Govoreći o monetarnoj politici u 2001. godini guverner dr. Željko Rohatinski podsjetio je na procjene o rastu neto deviznih rezervi za oko 270 milijuna američkih dolara, primarnog novca za 7,5 posto, te očuvanju stabilnosti tečaja i snižavanju inflacije ispod 4,5 posto na godišnjoj razini.
Kako će, po novom Zakonu o HNB-u, temeljni cilj središnje banke biti održavanje stabilnosti cijena, guverner naglašava: "HNB će nesumnjivo reagirati kada moguća deprecijacija tečaja može inducirati ubrzanje inflacije, ali neće nužno intervenirati kod aprecijacije kune, posebice u ljetnoj sezoni." Zamjenik Vujčić kazao je kako tečaj postaje glavni intermedijarni cilj, dakle cilj koji treba pogoditi na putu održavanja stabilnosti cijena. Dodao je da HNB, s obzirom na visoke međunarodne rezerve, može na vrlo lagan način postići tečaj kakav hoće.
Od novosti Rohatinski izdvaja nemogućnost zaduživanja proračuna kod HNB-a, ukidanje automatizma po kojem su se odobravali interventni krediti, te nemogućnost korištenja obvezne rezerve kao kolaterala za prekonoćne kredite.
U 2000. su, podsjetio je guverner, nakon ranije stagnacije, snažno porasli svi monetarni agregati, pri čemu je primarni novac porastao za 1,4 milijarde kuna (13,6 posto), a novčana masa za četiri milijarde kuna (30,1 posto). Ukupni je vanjski dug prošle godine porastao za 240 milijuna dolara i premašio 10 milijardi dolara, što je oko 50 posto bruto domaćega proizvoda. BDP je u 2000. porastao za 3,8 posto, što je stopa koja se očekuje i u ovoj godini. Deficit tekućih transakcija, koji je u 1999. iznosio 1,5 milijardu dolara ili 7,5 posto BDP-a, smanjen je prošle godine na 860 milijuna dolara ili 4,5 posto BDP-a. Ove se godine očekuje dalje smanjenje tog deficita.
Značajno smanjenje kamata, što je obilježilo prošlu godinu, neće se moći ponoviti u 2001., naglasili su vodeći ljudi HNB-a naglasivši kako sada očekuju rast plasmana i poduzećima i stanovništvu. Rohatinski je napomenuo kako je HNB spremna nastaviti snižavanje stope obvezne rezerve, no da će odluka o tome ovisiti o odnosima na tržištu.
Čelnici HNB-a spomenuli su i dobar rezultat postignut sa "samurajima" te naglasili kako uskoro kreće i euro-road show te da se također očekuje dobar plasman euroobveznica već u prvom tromjesečju ove godine.
