Hoće li Hrvatska prvi puta posegnuti za "trgovinskom odmazdom"?

ZAGREB - Ako Bosna i Hercegovina ne ukine zabranu uvoza stoke iz Hrvatske do 7. ožujka, kako se nedavno obvezala, Hrvatska bi mogla primijeniti članak 30. Ugovora o slobodnoj trgovini sa BiH. Ta joj odredba omogućuje da, u slučaju kada smatra da druga ugovorna strana nije ispunila svoje obveze, a nakon što procijeni štetu, uzvrati protumjerom. U Zagrebu stoga razmišljaju da odgovore povećanjem carina na uvoz željeza iz BiH, potvrdili su nam neslužbeno u Ministarstvu gospodarstva. Donesu li hrvatske vlasti takvu mjeru, to će biti prvi put da naša zemlja poseže za "trgovinskom odmazdom", inače uobičajenom u globaliziranom svijetu.

Stav je hrvatske strane da je odluka službenoga Sarajeva s početka prosinca prošle godine, kojom je uvedena zabrana uvoza papkara, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda iz Hrvatske zbog bolesti slinavke i šapa, čisto politička odluka, "progurana" kao mjera trgovinskog protekcionizma. U Zagrebu vjeruju da se BiH-strana na ovakvu zabranu uvoza iz Hrvatske odlučila zbog slične odluke hrvatske Vlade s početka 1990-ih, kada je zabranjen uvoz stoke iz cijele BiH, budući da se susjedna država ne nalazi na listi zemalja oslobođenih slinavke i šapa Međunarodne organizacije za epizootiju (Office International des Epizooties, OIE). Navedeni se propis Ministarstva poljoprivrede i šumarstva do prošle godine primjenjivao na cijelu BiH, osim na Zapadnohercegovačku županiju, što je zapravo omogućavalo da se preko Hercegovine "potiho" uvozi meso iz cijele BiH u Hrvatsku. No dolaskom nove vlasti odluka se dosljedno počela primjenjivati na cijelu BiH, što je, kako neslužbeno saznajemo, izazvalo pravi gnjev raznih lobija u susjednoj zemlji. U Zagrebu kažu da je to i osnovni razlog zbog čega je Sarajevo početkom prosinca donijelo odluku o zabrani uvoza stoke iz Hrvatske.

Kao jedan od dokaza da je riječ o političkoj odluci u Zagrebu uzimaju i činjenicu da je Sarajevo tada donijelo i odluku o zabrani uvoza govedine iz Hrvatske, i to zbog - "kravljeg ludila"! Hrvatska se, kako tvrde u Ministarstvu gospodarstva, ne nalazi na listi zemalja bez "kravljeg ludila", jer nedostaje potrebna dokumentacija za to, no do sada u nas nije zabilježen nijedan slučaj ove bolesti.

BiH je tako, uz Australiju, Novi Zeland i Južnu Koreju, jedina zemlja u svijetu koja ne dopušta uvoz govedine iz Hrvatske, iako takvu odluku navodno nije donijela ni kada je riječ o čitavom nizu europskih zemalja u kojima postoji "kravlje ludilo". Osim toga, u slučaju zabrane uvoza govedine iz Hrvatske u Australiju, Novi Zeland i Južnu Koreju radi se zapravo o zabrani uvoza goveđeg mesa iz svih europskih zemalja.

U Ministarstvu gospodarstva kažu da odluka BiH o zabrani uvoza papkara, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda u praksi rezultira čak i zabranom izvoza čokolade u susjednu zemlju. Tom se odlukom zapravo onemogućuje i do 30 posto ukupnoga hrvatskoga izvoza u susjednu državu.

Dana 7. veljače sastao se Zajednički odbor za provedbu Ugovora o slobodnoj trgovini između BiH i Hrvatske. Tada je usvojen zaključak da će BiH u roku od 30 dana povući navedenu mjeru. Zanimljivo je da sličnu obvezu hrvatska strana nije preuzela kada je riječ o njezinoj odluci iz 1992. godine, i to sve dok se BiH ne uvrsti na listu OIE-a među zemlje oslobođene bolesti slinavke i šapa.

Problem izvoza stoke iz Hrvatske nije jedini problem u trgovinskim i gospodarskim odnosima između dvije zemlje.

Naime, nakon dugotrajnih "natezanja", sredinom prosinca Zagreb i Sarajevo potpisali su Ugovor o slobodnoj trgovini, čija je privremena primjena počela s 1. siječnja 2001. godine. No već prije njegove primjene u prvi je plan izbio problem carina, koje bi se trebale primjenjivati pri uvozu iz Hrvatske. Kao što je poznato, BiH završava rad na svom Memorandumu o vanjskotrgovinskom sustavu, jer je podnijela zahtjev za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Namjera je Sarajeva objediniti carine i prelevmane, koje je dosad primjenjivao u trgovinskoj razmjeni sa svijetom, u jedan carinski sustav.

BiH-vlasti navodno su iskazale i namjeru povećanja carinskog opterećenja.

Nakon pregovora, BiH-strana obvezala se da, unatoč zaživljavanju novog carinskog sustava, neće povećavati carine na uvoz robe iz Hrvatske te da će se smanjenje carina za uvoz iz Hrvatske vršiti po opterećenju koje propisuje carinski sustav kakav je važio u trenutku potpisivanja Ugovora o slobodnoj trgovini. Potpisom na ugovor hrvatska je strana pristala na asimetričan pristup, odnosno na trenutačno ukidanje carina za robe iz BiH.

Problemi u suradnji Hrvatske i BiH javljali su se i prije. Jedan od kamena spoticanja na relaciji Zagreb-Sarajevo bilo je suspendiranje Ugovora o gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Federacije BiH u svibnju 1999. godine, koji se primjenjivao od 1995. godine. Iako je ugovor omogućavao objema stranama solidan temelj za gospodarsku suradnju, a bio je u skladu i s Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine, Sarajevo ga je na poticaj međunarodne zajednice suspendiralo, čime je Zagrebu poslan jasan signal da BiH mora tretirati kao jedinstven gospodarski i politički prostor.