Hoće li i stranci biti župani i gradonačelnici?

Nakon što je Vlada u četvrtak predložila donošenje odluke o pristupanju promjeni Ustava s prijedlogom nacrta promjena, procedura donošenja četvrte ustavne promjene preseljena je na drugu stranu Markova trga, u Hrvatski sabor.

O Vladinu prijedlogu najprije će raspravljati Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji će odlučiti o tome ima li Vladin prijedlog ustavno i zakonsko utemeljenje, a zatim će se 14. listopada, kako je najavljeno, o tom prijedlogu raspravljati na plenarnoj sjednici. Nakon toga se većinom glasova svih zastupnika donosi odluka o pristupanju promjeni Ustava i utvrđuje nacrt promjene. U sljedećoj fazi Odbor za Ustav utvrđuje konačni prijedlog promjene o kojoj na kraju odlučuje Sabor dvotrećinskom većinom glasova.

To će biti obavljeno do kraja godine, čime će se Ustav u potpunosti prilagoditi pravnoj stečevini Europske unije i budućem hrvatskom članstvu u Uniji, pa neće biti ustavnih prepreka za zatvaranje pojedinih poglavlja pristupnih pregovora. Novine poput osiguranja neovisnosti Hrvatske narodne banke i Državnog ureda za reviziju te omogućavanje izručenja hrvatskih državljana članicama EU-a i davanje glasačkog prava na lokalnim izborima državljanima zemalja Unije s prebivalištem u Hrvatskoj, ujedno su i mjerila za zaključenje četiri pregovaračka poglavlja, pa je bez ustavnih promjena pregovore nemoguće završiti.

Prema važećim odredbama Ustava, pravo na lokalnu i područnu samoupravu koje se ostvaruje na izborima jamči se građanima, čime se misli na hrvatske građane, no prema Vladinu nacrtu promjena, predlaže se dopuna prema kojoj to pravo ostvaruju i građani EU-a "u skladu sa zakonom i pravnim poretkom Unije". Time ostaje otvoreno pitanje do koje će se razine državljanima Unije koji imaju prebivalište u Hrvatskoj omogućiti aktivno i pasivno biračko pravo. Naime, direktive EU-a traže da se to pravo mora osigurati na najnižoj samoupravnoj razini, odnosno u hrvatskom slučaju za općinska i gradska vijeća. Hrvatska zbog toga nije dužna državljanima EU-a omogućiti pravo glasa za gradonačelnike i načelnike te glasačko pravo na razini županija. To će se morati regulirati zakonom, a Hrvatska na raspolaganju ima dvije mogućnosti - da se pridržava samo onoga što zahtijevaju europske direktive ili da ide iznad toga, kao što je u nekim državama gdje se i stranci biraju za gradonačelnike.

Naoko sitna, ali značajna promjena obavit će se u drugom članku Ustava koji propisuje da je svatko dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Hrvatske, gdje će se riječ 'zakon' zamijeniti riječju 'prava'.

Time se želi naglasiti da postoji puno veći broj pravnih izvora od zakona, a osim toga, pojam 'prava' uključuje i pravo EU-a u koje ulaze Osnivački ugovori te razna pravila, uredbe, direktive i odluke koje donose institucije Unije. Na njih se mogu pozivati stranke u sudskim postupcima, pa će sudovi dobiti ustavnu osnovu za primjenu prava EU-a, odnosno, umjesto na temelju Ustava i zakona, ubuduće će moći suditi i na temelju "međunarodnih ugovora i inih važećih izvora prava".
Za pravosuđe su važne i odredbe kojima se propisuje stalnost sudačke dužnosti, bez sadašnje iznimke prema kojoj se suci najprije imenuju na pet godina, no najvažnija je odredba da nema zastare za kaznena djela počinjena u procesu pretvorbe i privatizacije. Sudovima i Državnom odvjetništvu time se daje mogućnost da one koji su se ogriješili o zakon tijekom pretvorbe i privatizacije gone sve dok ih ne sustigne ruka pravde.

Onemogućiti zloupotrebe dvostrukog državljanstva

Osim što će se omogućiti izručenje hrvatskih državljana zemljama Europske unije, ali i njihovih državljana Hrvatskoj, ustavne će promjene dati utemeljenje za sklapanje sporazuma koji će omogućiti izručenje hrvatskih državljana i drugim zemljama radi sprječavanja čestih zloupotreba dvostrukog državljanstva. Sklopi li se takav sporazum s BiH, njezini građani koji imaju i hrvatsko državljanstvo neće moći dobivati utočište u Hrvatskoj i obrnuto.