Gospodarstvo, Hrvatska, Politika, Religija

Ponedjeljak, 16.03.2009.

Tagovi: crkva, vjerske zajednice, proračun, kriza

  • 13:56

CRKVENA DESETINA

Hoće li u rebalansu proračuna itko dirati 400 milijuna za Crkvu?

Hrvatska je iz državnog proračuna u 2008. godini vjerskim zajednicama isplatila nešto više od 413 milijuna kuna, a od toga je Katoličkoj crkvi pripalo više od 382 milijuna kuna. No, Vlada je svojom voljom za različite namjene isplatila još dodatnih 79.983.234, 83 kune, a prilikom kresan proračuna nitko nije ni spomenuo eventualno kresanje "crkvenog dijela"

Hrvatska je iz državnog proračuna u 2008. godini vjerskim zajednicama isplatila nešto više od 413 milijuna kuna, a od toga je Katoličkoj crkvi pripalo više od 382 milijuna kuna, što je moglo doznati iz odgovora Vlade na zastupničko pitanje zastupnice Vesne Pusić. No, zastupnik Dragutin Lesar na svom je blogu iznio i neke podatke koji do sada nisu javno iznošeni a za koje smatra da moraju biti dostupni javnosti. Prema njegovim informacijama, novac izdvojen iz državnog proračuna za vjerske zajednice raspodijeljen je na sljedeći način:

  1. Katolička crkva = 382.670.811,72 kn
  2. Srpska pravoslavna vrkva = 17.038.052,00 kn
  3. Reformirana kršćanska kalvinska crkva = 1.720.680,00 kn
  4. Bugarska pravoslavna crkva = 218.375,00 kn
  5. Hrvatska starokatolička crkva = 244.136,00 kn
  6. Islamska zajednica u HR. = 5.482.692,00 kn
  7. Makedonska pravoslavna crkva = 709.476,00 kn
  8. Evangelistička crkva = 919.592,00 kn
  9. Evanđeoska pentekostna crkva = 858.287,00 kn
  10. Kršćanska adventistička crkva = 1. 794.381,00 kn
  11. Savez Baptističkih crkava = 873.612,00 kn
  12. Židovska vj. zajednica Bet Israel = 424.708,00 kn
  13. Koordinacija Židovskih općina = 215.000,00 kn


Ova sredstva se planiraju i izdvajaju u državnom proračunu na temelju nekoliko kriterija. Na prvom mjestu je Međunarodni sporazum RH – Sveta Stolica, prema kojem se Republika Hrvatska obvezala godišnje financirati rad Katoličke crkve u Hrvatskoj. Jedan od kriterija je i taj da se za svaku župu, a njih je oko 1530 , moraju osigurati sredstva u visini dvije prosjećne buto plaće. Prema tom međunarodnom ugovoru obaveza Hrvatske prema Katoličkoj crkvi za 2008. iznosila je 314.480.920,89 kuna.

Druga obaveza proizlazi iz ugovora koje je RH sklopila s pojedinim vjerskim zajednicama (ugovori od zajedničkog interesa). Prema tim ugovorima, obaveza RH bila je slijedeća:

  1. Srpska pravoslavna crkva = 9.655,708,00 kn
  2. Islamska zajednica = 2.942.692,00 kn
  3. Evangelička crkva = 919.592,00 kn
  4. Reformirana kršćanska kalvinska crkva = 970.680,00 kn
  5. Evanđeoska pantekostna vrkva = 858.287,00 kn
  6. Kršćanska adventistička crkva = 1.144.381,00 kn
  7. Savez Baptističkih crkava = 873.612,00 kn
  8. Bugarska pravoslavna crkva = 158.375,00 kn
  9. Hrvatska starokatolička crkva = 194.136,00 kn
  10. Makedonska pravoslavna crkva = 679.476,00 kn
  11. Židovska vjerska zajednica Bet Israel = 408.708,00 kn

ili ukupno = 18.805.747,000 kuna

Dakle, ukupne ugovorene obaveze RH prema vjerskim zajednicama iznosile su 333.286.567,89 kuna a isplaćeno je već spomenutih 413. 169.802,72 kuna. Razliku od 79.983.234, 83 kune Vlada je odobrila i isplatila svojom voljom, za različite namjene, iz različitih resora.

No, Lesar u svom blogu napominje da to nije jedini novac poreznih obveznika koji se u Hrvatskoj izdvaja za vjereske zajednice. Nema općine, pa kako god mali proračun imala, a da barem nekoliko tisuća kuna ne izdvoji za svoje župe ili obnove sakralnih spomenika. Ako su dakle i jedinice lokalne i regionalne samouprave vjerskim zajednicama u 2008. iz svojih proračuna izdvojile oko 0,5 % kao i država, dolazimo do još oko 100.000.000 kn.

Prema našim propisima, vjerske zajednice nisu dužne javno objavljivati svoje prihode, niti pak su dužne plaćati porez na prihode koje samostalno ostvaruju (milodari, pogrebi, sakramenti ...), a čini se da su oslobođene i plaćanja poreza na promet nekretninama. To porezno oslobođenje je, prema Lesarovim informacijama, upravo korijen jednog od problema u pregovorima Hrvatske s Europskom komisijom. Na koncu, Lesar primjećuje da u svekolikim nastojanjima recesijskog kresanja državnog proračuna nitko nije ni spomeuo kresanje stavaka koje se odnose na financiranje vjerskih zajednica.

Izvor: Dragutin Lesar