Oni su do ovog zaključka došli proučavajući odgovor laboratorijskih štakora na ugodu koju sa sobom donosi konzumacija ukusnih slastica i seks. Malim su "ispitanicima" dva puta dnevno davali zašećerenu otopinu kroz razdoblje od dva tjedna, te zatim mjerili njihove reakcije na stres – psihološki i biheviorno.
Štakori koji su konzumirali slatku otopinu su imali nižu razinu hormona stresa i manji broj otkucaja srca kada su ih obuzdali u odnosu na "ispitanike" iz kontrolne skupine.
Kada su znanstvenici štakorima dali sukrozu neposredno u želudac, nisu zamijetili isti odgovor štakora na stres. Time su pokazali kako je "ugoda zbog konzumiranja hrane, a ne kalorijska vrijednost hrane, dovoljna za smanjenje stresa", objasnila je dr. Yvonne Ulrich-Lai, direktorica Laboratorija za neurobiologiju stresa i profesorica bihevioralnih neuroznanosti Sveučilišta Cincinnati, voditeljica studije.
Štakori su pozitivno djelovali na stres nakon konzumacije saharina, ali i nakon što su bili u blizini seksualno "probuđenih partnerica".
"Našom studijom su ustanovljene ključne neurološke mreže koje leže u pozadini utješnog učinka hrane. Potrebno je provesti još istraživanja, ali identifikacija tih mreža bi mogla pružiti moguće strategije za intervenciju i sprječavanje rastućih stopa pretilosti i drugih metaboličkih poremećaja", objasnila je voditeljica istraživanja.
Živčani ste? Popijte nešto slatko
Utjecaj zašećerenog pića na stres su nedavno proučavali i australski stručnjaci. Psiholozi su ustanovili umirujući učinak zašećerenih pića kada su dali limunadu skupini muškaraca i žena. Jedna vrsta limunade je bila zašećerena, dok je druga sadržavala umjetni zaslađivač.
Ispitanicima su zadani stresni zadaci, a za kraj su se morali pripremiti za govor. Nakon što su ga održali, neke su ispitanike provocirali tako što su kritizirali sadržaj njihovog izlaganja.
Osobe koje su pile zašećerenu limunadu nisu "nasjele" na ovo izazivanje, stoji u studiji objavljenoj u časopisu Journal of Experimental Social Psychology.
