Online istraživanje koje je u rujnu provela austrijska online agencija za istraživanje tržišta, MindTake, na uzorku od 520 ljudi, pokazalo je da su Hrvati ponosni na prirodne ljepote svoje zemlje te ih jako cijene, ali krive državu i same sebe jer ne čine dovoljno za njihovu zaštitu i promociju.
Na pitanje da usporede Hrvatsku s ostalim mediteranskim destinacijama, više od 60 posto ispitanika odgovorilo je da prirodne ljepote Hrvatske nadilaze ljepote ostalih tradicionalnih ljetnih destinacija, ali niti država niti prosječan Hrvat ne čine dovoljno da ih zaštite i očuvaju. Dvadeset posto smatra kako je situacija usporediva s ostalim zemljama, a 9% misli da nema potrebe za poboljšanjem.
"In" je - out!
Prilikom donođenja odluke o tome gdje provesti godišnji odmor, Hrvati su odgovorili kako su im noćni izlasci, velika kulturna događanja ili pozitivne reportaže domaćih i stranih medija o „in“ mjestima najmanje važni za odluku. Hrvati pretežno traže odmor, lijepe pejzaže i gostoljubivu atmosferu: nevjerojatnih 79 posto ispitanika izjasnilo se kako su im lijepe plaže jako važne i u potpunosti utječu na odluku ili važne, te mogu utjecati na odluku, dok je više od 70 posto naglasilo važnost prirodnih ljepota te pristojne i uslužne domaćine.
Što se tiče praktičnosti, tri četvrtine ispitanika okarakteriziralo je cijene kao vrlo važne ili prilično važne za donošenje odluke, dok se nešto manje ispitanika izjasnilo kako im je mogućnost dolaska vlastitim vozilom vrlo ili prilično važna. Nabijanje cijena nameće se kao glavna frustracija Hrvatima - 61 posto osjeća se prevarenim jer su cijene u Hrvatskoj, za istu kvalitetu usluge, veće od onih u drugim zemljama, npr. Španjolska, Italija, Grčka ili Turska.
„Nezadovoljstvo Hrvata s prenapuhanim ili nekontroliranim cijenama prva je stvar koja nam je zapela za oko prilikom istraživanja,“ izjavila je Svjetlana Veseli, voditeljica istraživanja za MindTake Hrvatska. „Djelomično se radi o tome da su ljudi prirodno postali oprezniji zbog financijske krize, reduciranih kućnih budžeta i nesigurnosti u očuvanje radnog mjesta, ali većinom se radi o ljutnji i osjećaju iskorištenosti od strane pohlepnih poduzetnika dok država stoji po strani i sve to mirno gleda. Ponosni smo na ono što naša zemlja ima za ponuditi i, naravno, drago nam je trošiti svoje novce ovdje, ali ne želimo da nas se tretira kao budale - poručuju Hrvati,“ zaključuje Svjetlana Veseli.
Na pitanje što smatraju da bi država trebala napraviti kako bi poboljšala turistički doživljaj u Hrvatskoj, svaki četvrti ispitanik odgovorio je kako treba ograničiti cijene za dobra i usluge kako bi se izbjeglo 'prenaplaćivanje' te uspostaviti visoke kazne za one koji se ne drže pravila. Drugo važno stajalište tiče se brige i zaštite hrvatske prirodne, kulturne i arhitekturalne baštine: jedan od četiri ispitanika želi vidjeti više državne podrške malim poduzetnicima koji pomažu očuvanju zaposlenosti lokalnog stanovništva (Subvencionirati lokalno stanovništvo za otvaranje obiteljskih hotela i obrta, kako bi prihodi od turizma ostali u Hrvatskoj, a ne odlazili strancima koji drže hotele), dok jedan od pet misli kako bi država veći naglasak trebala staviti na zaštitu okoliša. Otprilike 15 posto ispitanika reklo je da želi vidjeti pojačane kontrole u građevinarstvu i urbanističkom planiranju.
Odabir se svodi na niske cijene i mjesta bez galame
Što se tiče organizacije prijevoza i smještaja tijekom praznika, Hrvati preferiraju kombinaciju totalne neovisnosti i niskih cijena, sve uz minimalnu galamu. Više od pola ispitanika preferira privatni smještaj (apartmani i sobe), dok gotovo četvrtina koristi smještaj u svojem vlasništvu – (vikendica, apartman) ili smještaj kod prijatelja ili rodbine.
Više od 75 posto koristi vlastiti auto za odlazak na ljetovanje, dok ostali koriste javni prijevoz (autobus i željeznica). Putnici autom zadovoljniji su uslugama stranog lanca benzinskih servisa OMV nego s INA-om; dvije trećine OMV korisnika imaju pozitivno mišljenje o njihovim uslugama, a svega 13 posto negativno. Što se tiče korisnika INA benzinskih servisa, nešto manje od pola imaju pozitivno mišljenje o njihovim uslugama, dok svaki četvrti ima negativno mišljenje o istim.
Iako im je važan omjer dobivene usluge za plaćen novac, većina Hrvata i dalje bi provodila praznike u Hrvatskoj čak i kad im novac ne bi bio u pitanju. Na pitanje „Kada novac ne bi bio u pitanju, gdje biste ove godine proveli svoj godišnji odmor?“, 27 posto izabralo je jedrenje na jedrilici po našem moru (Na unajmljenoj jedrilici duž jadranske obale i hrvatskih otoka), 17 posto otišlo bi gdje i inače idu (U Hrvatskoj, u mjestu gdje uvijek ljetujem te koje bih uvijek izabrao/la), dok bi 10 posto jednostavno izabralo neko ekskluzivnije mjesto u zemlji (U Hrvatskoj, u ekskluzivnom, luksuznom ljetovalištu). Ostali odgovori uključivali su uglavnom udaljene destinacije kao Latinska Amerika, Australija i SAD, dok je Grčka prva među europskim destinacijama.
Zagonetan odnos prema Talijanima
„Ova očigledna sklonost Hrvata ka provođenju praznika u vlastitoj zemlji narušena je jedino činjenicom da i njihovi susjedi dijele takvo mišljenje te dolaze u velikom broju svako ljeto“, izjavio je Klaus Oberecker, MindTake CEO. „Postoji jasna želja za većim brojem turista iz zapadne i sjeverne Europe, kao što su Nijemci i Skandinavci, vjerojatno jer ih se doživljava kao uredne, dobrog ponašanja i s velikim platežnim mogućnostima. S druge strane, iz očitih političkih razloga, Slovenci i Srbi najmanje su poželjni turisti.“
„Zagonetan je odnos prema Talijanima koji visoko kotiraju na obje liste (poželjnih i nepoželjnih turista). Oni imaju novca za trošenje, a kulturološki su bliski mnogim Hrvatima, naročito onima uz obalu i na otocima. S druge strane, dosta su bučni i kao da zauzimaju sva slobodna mjesta, te na taj način kvare mirno okruženje na plaži za kojim Hrvati žude cijele godine,“ zaključio je Oberecker.
Najbolje plaže - Zrće puše u leđa Zlatnom ratu
Na mjestu najbolje hrvatske plaže, prema rezultatima istraživanja MindTakea, usidrila se pješčana plaža Zlatni rat u Bolu na Braču, dok je drugo mjesto osvojila "trendovska" plaža Zrće na Pagu. Na trećem su mjestu plaže makarske rivijere, zatim Rajska plaža na otoku Rabu te Stara Baška na Krku.
U izboru najljepših hrvatskih otoka prvih pet mjesta zauzeli su Brijuni, Hvar, Krk, Brač te Korčula.
