Naime, ako otac dobiva naknadu za nezaposlenost od 1.200 kuna, a majka prima 400 kuna naknade za uzdržavanje, dječiji doplatak od 274 kune po djetetu i 1.663 kune za treće dijete u obitelji, te oba roditelja ‘na crno’ zarade tisuću do 1.420 kuna, njihova ukupna zarada iznosit će 6.506 kuna. To je više od stvarne neto plaće osoba sa zavšenom osnovnom školom koje rade u gospodarstvu!
Ne rade, a nisu za penziju
S tako dobrim slaganjem državne pomoći u stvarnom se životu, vjerojatno, malo tko može pohvaliti.
Međutim, to je primjer kojim Svjetska banka u najnovijoj studiji o Hrvatskoj želi pokazati da sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj ne potiče ljude da sudjeluju na tržištu rada. Stvara se kultura ovisnosti o naknadama i ljudi su manje motivirani tražiti posao. Stopa zaposlenosti radne snage u dobi od 15 do 64 godine u Hrvatskoj iznosi tek 57,1 posto, dok u mnogim zemljama EU prelazi 70 posto.
Posljedica toga je znatno sporji ekonomski rast nego što bi mogao biti.
Ako bi Hrvatska uspjela dovesti stopu zaposlenosti na razinu ciljeva EU iz Lisabona od 70 posto, Svjetska banka procjenjuje da bi do 2025. mogla povećati razinu svog dohotka za 15,7 posto. Do 2040., pak, bolja iskorištenost radne snage zemlji bi donijela 22,9 posto veći dohodak. Zašto je u Hrvatskoj sudjelovanje radne snage na tržištu rada tako nisko, osobito među muškarcima u naponu životne dobi? Među glavnim uzrocima svakako su demotivirajući mirovinski sustav i braniteljske nadnade: obiteljska i invalidska mirovina branitelja značajno prermašuju prosječnu plaću.
Mirovina manja 9 posto
U ovom kontekstu, traženje statusa branitelja je preferirani put do sigurnosti dohotka. Naposlijetku, fleksibilna pravila koja uređuju dodjelu invalidskih mirovina čine sustav podložan zloporabama, navodi Svjetska banka u “Izvješću o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta” koja će biti prezentirana u rujnu. Mirovinski sustav u Hrvatskoj i ranije je poticao rano povlačenje radne snage ili prijevremeno umirovljenje, a od prošle godine to je još izraženije. Naime, osobe koje su otišle u mirovinu prije vremena, ranije su primale 24 posto nižu mirovinu. Od prošle godine, na zahtjev stranke umirovljenika ta je razlika smanjena na 9 posto.
Kažnjavanje ranijeg umirovljenja postalo je zanemarivo. Stoga su reforma načina dodjele socijalne skrbi i mirovinskog sustava dva osnovna preduvjeta koje vlasti moraju provesti ukoliko žele povećati ponudu radnika na tržištu rada.
U proteklim godinama hrvatska ekonomska ekspanzija ponajprije se temeljila na akumulaciji kapitala, odnosno investiranju. No, taj model rasta je iscrpljen, pa Svjetska banka procjenjuje da je u sljedećim desetljećima rast moguće ubrzasti ponajprije kroz bolju iskorištenost radne snage, povećanje njene produktivnosti i promicanje inovacija. Kako to postići?
Neadekvatna radna snaga
Jedan od načina je riješiti problem nedostaka kvalificirane radne snage u odnosu na potrebe gospodarstva.
Postoji, kako se navodi u studiji, veliki jaz između vještina koje se nude na tržištu i potreba gospodarstva.
U Hrvatskoj je gotovo 25 intervjuiranih tvrtki u 2008. identificiralo neadekvatnost radne snage kao “vrlo ozbiljnu” ili veliku prepreku za ekspanziju poslovanja, napominje se u studiji.
Višak činovnika
Što se tiče zanimanja, velika je potražnja za stručnjacima, tehničarima i kvalificiranim radnicima (u uslugama i u industriji); u isto vrijeme postoji višak činovnika, trgovaca i radnika u elementarnim zanimanjima. Kad je riječ o stručnjacima, ima premalo inžinjera, poslovnih i zdravstvenih stručnjaka, a istodobno postoji višak pravnih stručnjaka, umjetnika, stručnjaka za društvene znanosti, nastavnika, učitelja i profesora.
Valja napomenuti da poslodavci cijene ne samo tehničke vještine nego i ‘meke’ vještine, kao što su odnos prema poslu, radna etika, komunikacijske i vještine rada u timu.
Radikalne reforme
I često je razlog tih mekih, a ne teničkih vještina , ono što čini jaz i otežava poslodavcima angažiranje radnika u traženim vještinama, napominje se u studiji.
Ako Hrvatska ipak nastavi po starom, njezin dohodak po stanovniku za 50 godina bit će 60 posto razine dohotka u SAD-u. Taj rezultat je 27 zemalja EU postiglo još 2000. Ako se ipak odluči za radikalne reforme mogla bi podići godišnje stope rasta za 1 do 1,5 posto i taj rezultat ostvariti mnogo brže.
