Analiza samodostatostni domaće hrane pokazuje manjak svinjetine
U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da analiza samodostatnosti domaće proizvodnje hrane pokazuje manjkavost kod većine poljoprivrednih prizvoda, posebice kod ovčijeg, svinjskog i goveđeg mesa, mlijeka, povrća i voća. Studijom proizvodno-potrošnih bilanci poljoprivrednih proizvoda, obuhvaćeno je više od 50 poljoprivrednih proizvoda, koji u ukupnoj vrijednosti domaće agrarne proizvodnje sudjeluju s više od 90 posto. Ona pokazuje da tropskog i mediteranskog voća proizvodimo samo 16 posto dovoljno za potrebe domaćeg tržišta.
Proizvodnja biljnog ulja kreće se oko 52 posto u odnosu na potrebe, voća (ukupno) 56 posto, ovčijeg mesa 61 posto, šećera 79 posto, goveđeg mesa 75 posto (do pojave kravljeg ludila, nakon čega je prodaja govedine smanjena za 50 posto!), mlijeka 81 posto, povrća 83 posto...
Prošlogodišnji uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda činio je skoro 10 posto ukupnog hrvatskog uvoza (1999. godine taj udio je iznosio 10,5 posto), dok je izvoz činio 9,78 posto cjelokupnog izvoza (1999. godine je bio 11,64 posto). Rekordan deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvaren je 1997. godine, kad je iznosio više od 465 milijuna dolara, dok je u 1998, godini razlika između uvoza i izvoza smanjila na 321,9 milijuna dolara. Usporavanje uvoza i izvoza karakteriziralo je lanjsku ukupnu hrvatsku razmjenu s inozemstvu, a tako i razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
U ukupnoj razmjeni poljoprivrede i prehrane deficit razmjene proizvoda biljne proizvodnje i prateće industrije, kažu u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospoodarskoj komori, iznosio je 188,9 milijuna dolara, dok je kod uvoza i izvoza stočarskih i ribarskih proizvoda iznosio 89 milijuna dolara.
Od 17 poglavlja carinske tarife proizvoda biljne proizvodnje i prateće industrije deficit je ostvaren kod njih 14, a najveći od 54 milijuna dolara pri razmjeni voća za jelo i agruma. Veća vrijednost izvoza nad uvozom ostvarena je kod raznih proizvoda koji su dodatak hrani, kao što su, primjerice Vegeta, juhe i slični proizvodi. Kod tih je proizvoda ostvaren 11,3 milijuna dolara veći izvoz, a slično je bilo i u razmjeni pića, alkohola i octa (14,2 milijuna dolara), te duhana (26,5 milijuna dolara).
Kod stočarskih proizvoda, u prvom redu mlijeka, manjak je bio veći od 95 milijuna dolara, a kod ribarskih je ostvaren suficit nešto veći od šest milijuna dolara. Među stočarskim poizvodima pozitivna vanjskotrgovinska bilanca ostvarena je jedino u razmjeni prerađevina od mesa (10,9 milijuna dolara), dok je najveći manjak bio kod hrane pripremljene za životinje - 32,28 milijuna dolara. Zabrinjava da se na listi uvoza nalazi primjerice slama, prezle i dr.
U Ministarstvu poljoprivrde i šumarstva drže da u posljednjih pet godina pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednoj i prehrambenih proizvoda iznosi tek 60 posto.
Primjerice, u zemljama Europske unije (EU) oko 93 posto hrane se proizvodi iz vlastite proizvodnje, a uvozi se sedam do osam posto.
Nadalje, zabrinjavaju podaci o sadašnjem stanju hrvatskog agrara, iako poljoprivreda u hrvatskom bruto domaćem proizvodu sudjeluje s oko devet posto, nešto više u zaposlenosti (13 posto), a u vanjskotrgovionskoj razmjeni sajedno s prerađivačkom industrijom oko 12 posto.
Oko 51 posto stanovništva koje se bavi poljoprivrednom je starije od 50 godina. Uz to, dobar dio obiteljskih poljoprovrednih imanja, nema nasljednika. S druge strane, 36 posto prosječnih izdataka domaćinstava, odlazi na troškove hrane. Usporedbe radi, u najsiromašnijim zemljama taj postotak je iznad 50 posto, a u EU oko 20 posto.
