Hrvatska enciklopedija bit će u 11 svezaka, imat će milijun redaka, a izlazit će 15 godina!

ZAGREB – Veliki nacionalni projekt - objavljivanje Hrvatske enciklopedije - počeo se ostvarivati. Prvi svezak toga kapitalnog djela, izdavač kojega je Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, hrvatskoj će javnosti biti predstavljen u srijedu, 5. svibnja, u zagrebačkome HNK-u, o prigodi Dana Leksikografskoga zavoda.

Posrijedi je opća enciklopedija, ali s naglašenom nacionalnom sastavnicom. To znači da će u Hrvatskoj enciklopediji više od 30 posto prostora biti posvećeno nacionalnoj građi, a oko 70 posto sveopćem pojmovniku.

Nastavljajući petstoljetnu tradiciju hrvatske leksikografije, posebice one bogate enciklopedističke djelatnosti koja se osobito razvija u 20. stoljeću, Hrvatska enciklopedija bit će objavljena u 11 svezaka, imat će oko milijun redaka teksta i oko 10.000 ilustracija.

Prvi svezak obuhvaća članke od A do Bd, na 674 stranice u 80.000 redaka sadrži 7400 članaka, 1300 crno-bijelih ilustracija, 48 stranica fotografija u boji i karata, a njegova je izradba okupila 400 suradnika iz 124 struke. Izlazak prvoga sveska Hrvatske enciklopedije poprilično se dugo čekao. Naime, početkom devedesetih najavljivao se izlazak nacionalne enciklopedije, dakle knjige koja će u enciklopedičkoj obradi ponuditi cjelovita znanja o Hrvatskoj i Hrvatima.

Zašto se odustalo od prvotne namjere, pitamo akademika Dalibora Brozovića, glavnog urednika Hrvatske enciklopedije i glavnog ravnatelja Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža«?

»Hrvatska enciklopedija nije specijalna nacionalna enciklopedija, nego opća, ali je po svim općim standardima imamo pravo zvati hrvatskom zato što je objavljena u Hrvatskoj, na hrvatskome jeziku i zato što su je napravili Hrvati. Bili bismo sretni da možemo izdati i nacionalnu enciklopediju, ali se zasad od toga odsutalo, jer takva vrst enciklopedije zahtijeva mnogo podrobnije revidiranje velikog broja činjenica. U Hrvatskoj enciklopediji općega karaktera hrvatski će podatci biti, slično kao u Ujevićevoj Hrvatskoj enciklopediji, zastupani iznad prosjeka, ali ta mjera nije tako zamašan zadatak kao što bi bila u čisto nacionalnoj enciklopediji«, kaže akademik Brozović.

Drugi bitan razlog jest da hrvatske knjižnice, hrvatske škole, pa također i hrvatske obitelji trebaju jednu opću enciklopediju. Inače se moraju služiti stranima ili onima iz jugoslavenskog razdoblja. Jedna hrvatska opća enciklopedija može za te korisnike barem djelomično ispuniti i zadatke koji bi bili za nacionalnu enciklopediju. No, obratno, nacionalna enciklopedija ne može zamijeniti funkcije opće enciklopedije, naglašava akademik Brozović, dodajući da će se prići usporednom izdavanju i hrvatske nacionalne enciklopedije kad izdavanje sadanje Hrvatske enciklopedije uđe posve u kolotečinu i kada budu sređenije prilike s tržištem i kupovnom moći te kada hrvatske nacionalne znanosti provedu cio niz potrebnih stručnih revizija.

Po Brozovićevim riječima, kod svih naroda ne postoji izrazita potreba za nacionalnim enciklopedijama. Za mnoge velike narode nitko se ne bi usudio krivotvoriti podatke, ali Hrvatska posve sigurno pripada zemljama kojima je potrebna i specijalna nacionalna enciklopedija. Važno je da Hrvatska enciklopedija, opća, ali s pojačanim udjelom nacionalne tematike, dospije u relevantne, posebice slavističke knjižnice u svijetu. Velike štete hrvatskoj naciji donosi to što strani stručnjaci za slavenske zemlje imaju vrlo slabo zastupljenu hrvatsku literaturu o hrvatskoj problematici.

»U prvom svesku Hrvatske enciklopedije nije bilo osjetljivih pitanja, ali u drugomu dolazi na red Bosna i Hercegovina, potom Domovinski rat, što treba opisati na objektivnoj visini, ujedno domoljubno, a to je najteže«, upozorava akademik Brozović. Objašnjava da bosansko-hercegovačka problematika općenito ne može biti prikazana kao hrvatska problematika, ali ujedno ne može biti obrađivana ni kao problematika bilo koje druge zemlje, bliže ili dalje. Sam pogled na zemljopisnu kartu pokazuje da je za Republiku Hrvatsku položaj Republike BiH nešto drugo nego bilo koje zemlje na svijetu. Osim toga, ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu hrvatski narod nema položaj konstitutivnoga naroda kao što ima u BiH. Ni za jednu drugu zemlju na svijetu ne bi se moglo reći da je njezin položaj kao položaj BiH u obrađivanju hrvatske književnosti, hrvatske povijesti ili hrvatske dijalektologije.

Glavni urednik Hrvatske enciklopedije uvjerava nas da rad na tom iznimno važnom i složenom djelu nije sporiji od europskoga prosjeka. Valja uzeti u obzir da se svi koji prave enciklopediju moraju oslanjati na prethodna slična djela. I dok drugi trebaju samo ažurirati podatke, mi moramo sve provjeriti, jer što god se tiče Hrvatske i Hrvata u bilo kojem kontekstu, podatci su dolazili iz Beča, Budimpešte, Beograda ili Rima, a ne iz Zagreba.

Sljedeći od planiranih 11 svezaka Hrvatske enciklopedije jamačno će izlaziti neusporedivo brže, u prosjeku za najviše 18 mjeseci. Bude li tako, za 15 godina izišla bi Hrvatska enciklopedija u cjelini kao moderni leksikografski priručnik koji će najrazličitijim korisnicima omogućiti provjeru i stjecanje znanja o svijetu te o Hrvatskoj i Hrvatima.