Hrvatska gubi pravo veta na prodaju MOL-ovih dionica Ine

Hrvatska je, po svemu sudeći, izgubila pravo da dvije godine spriječi MOL u prodaji dionica Ine koje u svome vlasništvu ima ta mađarska tvrtka. Uz to, više ne može računati ni na mogućnost da se ta vrsta veta produži na još tri godine ako MOL u međuvremenu poveća svoj udio u Ini. Država bi mogla ostati i bez prava da, u slučaju da netko postane većinski vlasnik MOL, ima pravo na otkup svih 47,16 posto dionica koje Mađari imaju u Ini. Vrlo je izvjesno da više ne može računati ni na to da za četiri godine, ukoliko se MOL odluči na prodaju dionica Ine, ima pravo prvokupa. Tvrde to naši izvori iz Vlade, upozoravajući da su ta prava države iz Dioničarskog ugovora bila povezana s izdvajanjem plinskog biznisa iz Ine, odnosno dogovorom da Vlada 1. rujna preuzme tvrtku za nabavu prirodnog plina iz uvoza. Kako je taj rok već odavno prošao, MOL, ističu naši izvori, više ništa ne obvezuje da traži Vladinu suglasnost za prodaju dionica Ine niti da nakon isteka tog roka u slučaju prodaje dionice najprije ponudi državi.

Sve to potvrdit će, tvrde izvori, i Dioničarski ugovor Vlade i MOL-a te Glavni ugovor o plinskom poslovanju što ih premijerka Jadranka Kosor planira objaviti nakon što njihove preslike dostavi predsjedniku Stjepanu Mesiću. U Vladi o ugovorima prije toga ne žele službeno govoriti, ali naši visoki izvori iz Banskih dvora, na pitanje zašto se država dovela u takvu situaciju povezivanjem dioničarskih i upravljačkih prava s izdvajanjem plinskog biznisa, odgovaraju da je iluzorno očekivati da MOL pristane imati vezane ruke u raspolaganju svojim udjelom u Ini te da je zauzvrat od Vlade morao dobiti barem jasne rokove kad je u pitanju izdvajanje plinskog biznisa.

Iako ti rokovi nisu ispoštivani, dogovora su se, tvrde izvori, svi držali očekujući da će dogovor oko plinskog biznisa biti postignut do kraja godine i zbog toga što je on istican kao preduvjet da Ina dobije kredit od MOL-a i tako plati svoje dugove državi.

Međutim, kako Vlada želi odustati ili barem odgoditi preuzimanje plinskog biznisa, cijeli dogovor kojim su uređeni odnosi u Ini između Vlade i MOL-a postaje upitan, kao i to hoće li Ina do kraja godine isplatiti dug državi od 1,5 milijardu kuna. Sredstva za to Ina bi mogla prikupiti prodajom svojih naftnih i plinskih polja u Siriji, no očito se još pregovara oko cijene. Naime, naši izvori tvrde da je MOL polovicu Ininog udjela, što je četvrtina koncesije na poljima u Siriji, spreman platiti 250 milijuna dolara, dok u Vladi smatraju da je to neprimjerena cijena i očekuju namanje pola milijarde dolara, što bi pokrilo Ininin dug državi.

U svjetlu tih pregovora tumači se i odluka premijerke da objavi ugovore MOL-a i Vlade, kako bi njima pokazala da MOL nije loše prošao ali i da bi u svojim redovima uvjerila protivnike izdvajanja plinskog biznisa kakve posljedice može imati takva odluka.

Dioničarski ugovor, tvrde naši izvori, neće pokazati ništa spektakularno što javnost već nije znala. Tako su najvažnije odredbe one koje se tiču formiranja nadzornog odbora, uprave i odbora izvršnih direktora te načina na koji oni donose odluke. Nadzorni odbor ima devet čalnova od toga pet predstavnika MOL-a, tri predstavnika države i jednog predstavnika zaposlenika. Strateške odluke, predviđeno je Dioničarskim ugovorom, ne mogu se donositi preglasavanjem nego jednoglasno, a tiču se, primjerice, prestanka bilo koje osnovne djelatnosti, novog zaduživanja od 50 posto u odnosu na prethodni kvartal. Uprava ima, što je već realizirano, šest članova, po tri s mađarske i hrvatske strane, s time da Mađari imaju predsjedničko mjesto u Upravi.