Hrvatska vlada ubuduće će imati pet potpredsjednika, čime će se izjednačiti s rekorderom u Europskoj uniji – federalnom Belgijom koje također ima pet potpredsjednika. U Slovačkoj Vlada ima četiri potpredsjednika, Španjolska vlada ima tri potpredsjednika, dok u ostale 24 članice EU Vlade uglavnom imaju jednog ili nijednog potpredsjednika. Izjednačila se Hrvatska i s Europskom komisijom koja također ima pet potpredsjednika, ali ona je ipak Vlada 27 zemalja članica.
Na pitanje zašto je nakon odlaska Damira Polančeca odlučila imenovati dva nova potpredsjednika premijerka Kosor je odgovorila da je HDZ, dok ona nije postala premijerka, imao dva potpredsjednika Vlade, te da će ta tako biti i ubuduće. Što se tiče Milinovićevog posla premijerka je objasnila da će se njegov najvažniji zadatak biti napraviti reformu socijalne skrbi, koja će se vezati uz imovinsko stanje građana nakon što od 1. siječnja u potpunosti profunkcionira OIB (osobni identifikacijski broj).
Premijerka je uz troje novih članova Vlade imenovala i svoj tročlani savjet u kojem su Borislav Škegro, Sandra Švaljek i Željko Lovrinčević. Objasnila je da će oni činiti savjet predsjednice Vlade, da je namjerno birala ljude iz različitih ekonomskih škola kako bi se čulo različita mišljenja i došlo do najboljeg rješenja. S njima će se konzultirati i ministri u Vladi oko najvažnijih gospodarskih pitanja. Takvom je kadrovskom križaljkom Kosor postigla mir u stranci, ali je imenovanjem savjeta uz sebe dobila i ljude, koje bi potvrdilo se u više navrata dosada, rado vidjela i u Vladi i čiji će savjeti vjerojatno ubuduće snažno utjecati na odluke Vlade.
– Mislim da je to dobro, da upravo oni zajedno s ministrima i potpredsjednikom domisle određene poteze Vlade. Mislim da ćemo uistinu dobiti jednu novu kvalitetu, poručila je Kosor.
Od visokih izvora iz Banskih dvora doznaje se da je premijerka u Vladi posebno željela vidjeti Željka Lovrinčevića, te da je odluku o ministru gospodarstva donijela u četvrtak navečer jer nije bilo lako noći čovjeka koji se spreman baviti problemima koje će ubuduće rješavati ministar gospodarstva. Prvi zadatak na kojem će Popijač dokazati svoje umijeće je drugi krug privatizacije brodogradnje. Na tome će se testirati i mogućnost njegove suradnje sa Šukerom, koji će mu biti nadređen kao potpredsjednik Vlade, a koji se često i kad su u pitanju škverovi sukobljavao s Polančecom koji se bavio njihovom privatizacijom. Zanimljivo je da je baš Ivan Šuker kao predsjednik nadzornog odbora Fine 2004. godine s mjesta direktora smijenio Đuru Popijača. No, ubuduće bi njih dvojica morala čvrsto surađivati. Uz to Popijač mora ekipirati i državne tajnike za najvažnije resore, primjerice industriju i rad. Iz Vlade najavljuju da je moguće da se za ta mjesta i to ne samo u ministarstvu gospodarstva »posude« stručni ljudi iz privatnog sektora, koji će se onda moći vratiti na svoje bolje plaće.
Na primjedbu da je Vlada za mjesto ministra gospodarstva tražila stručnjaka, te da je dobila čovjeka koji je do jučer predstavljao poslodavačku interesnu udrugu, a morat će između ostaloga raditi na zakonu o radu i odlučivati o pravima radnika, Kosor je odgovorila da Popijač neće u Vladi zastupati interese nijedne skupine nego će provoditi program Vlade i zastupati interese Hrvatske i svih njezinih građana. Ne očekuje ni protivljenje sindikata, jer je, kako tvrdi, Popijač dobro surađivao s onima iz realnog sektora.
– Od ministra gospodarstva, kao i od potpredsjednika i Savjeta tražit ću da mi konačno predlože kako na drukčiji način otvoriti vrata investicijama u Hrvatskoj. Rješavanje gospodarskih problema mora biti središnje mjesto rada Vlade u idućoj godini, kazala je premijerka koja očekuje da bi 2010. godina trebala biti jednako teška, ako ne i teža od ove.
Složila se predsjednica Vlade i s time da novi ministar prvi test ima kod privatizacije brodogradilišta, ali da će se morati pozabaviti i Inim izdvajanjem plinskog biznisa i kontrolom javnih poduzeća.
Već za idući tjedan premijerkin Savjet imat će novu sjednicu, a moguće je da nakon toga prestane postojati i Ekonomsko vijeće, ali što će biti s njime odlučit će se, objasnila je Kosor, naknadno. Članovi Savjeta za svoj rad neće primati nikakvu plaća, istaknula je Kosor, a po potrebi to tijelo će se proširivati i s drugim ljudima, osobito kompetentnima za određeno područje.
Kako je rastao broj potpredsjednika
Prva HDZ-ova Vlada pod vodstvom Ive Sanadera imala je samo dvoje potpredsjednika, Jadranku Kosor i Andriju Hebranga, kojeg je 2005. godine zamijenio Damir Polančec. No, u drugom mandatu i koalicijski partneri iz SDSS-a željeli su jedno potpredsjedničko mjesto pa je u Vladu ušao Slobodan Uzelac, a ni HSLS više nije bio samo podrška Vladi u parlamentu, pa je potpredsjednicom postala i Đurđa Adlešić. Nakon odlaska Ive Sanadera, Vlada je doživjela mini rekonstrukciju ili bolje rečeno rotaciju, pa je HSS-ovca Božidara Pankretića uz ministarsko dobio i potpredsjedničko mjesto. Nakon četiri mjeseca koliko je bio samo na jednom potpredsjedniku – Polančecu, HDZ ponovno ima dva potpredsjednika.
