Hrvatska na europskom dnu po obrazovanju starijih

Hrvatska se prema stopi sudjelovanja odraslih u obrazovanju nalazi na samom dnu europske ljestvice. Naime, samo je 2,1 posto stanovništva u dobi između 25 i 64 godine života uključeno u neku vrstu obrazovnog programa ili cjeloživotnog učenja, javlja Novi list.

Nižu uključenost starijih u sustave obrazovanja imaju samo tri članice Europske unije – Grčka, Bugarska i Rumunjska. S druge strane, najviše odraslih obrazuje se u Švedskoj (32 posto) i Danskoj (29 posto), dok je u nama susjednoj Sloveniji 15 posto odraslih uključeno u neki oblik edukativnih programa.

Fleksibilan i moderan sustav

Inače, Europska unija je Lisabonskom strategijom propisala podizanje uključenosti starijih u obrazovne programe, u svim članicama, na 12,5 posto do 2010. godine.

Poboljšanju hrvatskih statistika trebao bi doprinijeti i projekt CARDS 2004. čija je provedba započela u rujnu 2007., a završava početkom svibnja ove godine. Glavna zadaća projekta vrijednog 1,5 milijuna eura je pružiti potporu razvoju modernog i fleksibilnog sustava obrazovanja odraslih u Hrvatskoj, koji će pratiti zahtjeve tržišnog rada na temelju najboljih praksi iz EU.

Stvoreni preduvjeti

Državni tajnik za srednje školstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) Želimir Janjić, na jučerašnjem je predstavljanju rezultata ovog projekta istaknuo da su proteklih godina stvoreni zakonski i institucionalni preduvjeti za poboljšanje sustava. Tako je u svibnju 2006. osnovana Agencija za obrazovanje odraslih, a u veljači 2007. prihvaćen je i Zakon o obrazovanju odraslih. Također, Janjić je dodao kako je Vlada još 2003. proglasila Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj, a primarni cilj tog projekta je omogućiti osnovnoškolsku naobrazbu osobama starijim od 15 godina.

Šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert, koji je nazočio konferenciji, istaknuo je da ja ostvarivanje obrazovanja i učenja odraslih izazov za Hrvatsku u kojem se "ne smije gubiti vrijeme te preporuke treba provesti u akciju".