ZAGREB – Nimalo optimistične najave gospodarske budućnosti mogle su se u ponedjeljak čuti na sjednici Hrvatskoga razvojnog foruma, gdje su ugledni hrvatski ekonomisti raspravljali o pogoršanju gospodarskog i socijalnog stanja u zemlji.
Uvodničar prof. dr. Mato Crkvenac upozorio je da je sve više ograničenja da se problemi počnu rješavati. Dr. Mladen Vedriš istaknuo je da je kreditni rejting Hrvatske iz investicijskoga pao u špekulativni te da je dotok stranog kapitala sve teži.
»Hrvatska je uz Slovačku jedina tranzicijska zemlja u kojoj izvoz stagnira već pet godina i došla je do praga mogućnosti daljnjeg zaduživanja. Javna je potrošnja polako institucionalizirana i pretvorena u fiksni mehanizam. Proračunski su prihodi podbacili u prvom tromjesečju 1999. između petine i četvrtine, pa država više neće moći servisirati obveze. Zadnji je čas da se otvori parlamentarna rasprava o stanju u ekonomiji«, rekao je Vedriš.
Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević naveo je da danas gospodarstvu nedostaje iznos od 12 milijardi kuna. »Krajem 1998. oko 45 posto članica HUP-a moralo je uzimati kredite da isplati plaće, a u ožujku ove godine već 50 posto. U travnju ih je tek 56 posto bilo sigurno da će uopće isplatiti plaće, a rok isplate pomakao se za 15 dana«, rekao je Ivančević.
Prof. Dinko Dubravčić ustvrdio je da su među uzrocima sadašnje ozbiljne recesije pretvorba i petogodišnja kruta monetarna politika te da je velika opasnost da se recesija pretvori u krizu. Vjerojatna krizna žarišta su mirovinski i zdravstveni fond, dugovanja gospodarstvu te valutni i bankarski sustav.
»Nezadovoljstvo je ljudi sve veće i postoji opasnost od socijalnog bunta. Kriza će nažalost doći, a država će tada sigurno tiskati novac i nastojati se dodatno zadužiti u inozemstvu. Budzašto će prodati državnu imovinu - banke i telekomunikacije. No to neće biti dovoljno za punjenje proračuna, a i rasprava o rebalansu je zakasnjela. U rebalans treba ići odlučno i smanjiti očito vidljivu potrošnju na vrhu koja posebno iritira ljude te nepotrebne investicije. Sadašnja vlast ništa od toga nije u stanju poduzeti«, zaključio je Dubravčić.
»Pokušajete na grafikonu nacrtati ono što se u Hrvatskoj danas događa pa ćete vidjeti da je sadašnja kriza dublja od velike svjetske krize od 1929. do 1933. Novost je da pola milijuna umirovljenika nije prošli mjesec dobilo mirovine, a među njima i ja. Inozemno je zaduženje za vrijeme ove vlasti naraslo četiri puta, uzimaju se novi krediti, a nitko ne spominje da zbog pada rejtinga na njih plaćamo dvaput veće kamate od normalnih. Ono što ovdje treba učiniti jesu institucionalne promjene, a najvažnija je poništenje pretvorbe, s kojom je cijelo zlo i počelo. Što će se dalje dogoditi, najlakše je objasniti pogledamo li u Srbiju prije napada NATO-a, gdje su mirovine kasnile dva mjeseca. Isto to ali s malim zaostatkom događa se i u Hrvatskoj. Neodgovorna vlast, da bi se održala, radit će isto što su radili u Latinskoj Americi - inicirat će inflaciju kao konačno rješenje. Nakon toga će uslijediti potpuni slom. Vlast nakon ove dobit će potpuno upropaštenu privredu, a ako ne provede institucionalne promjene, diskreditirat će se odmah«, prognozirao je prof. dr. Branko Horvat.
Dr. Žarko Primorac upozorio je da će se kriza bankarstva produbiti ako se depoziti budu i dalje povlačili. »Treba znati upravljati bankom i imati nekakav moralni autoritet. To nije posao za amatere. Danas je 12 banaka u stečaju, pred stečajem ili drugom vrstom suspenzije. Tri banke, koje neću imenovati, povremeno su blokirane«, rekao je dr. Primorac.
Glavni tajnik SSSH-a Vitomir Begović rekao je da svakom čudu dođe kraj, pa tako i gospodarskome. »Danas imamo 318.157 nezaposlenih, bez posla je svaki peti radno sposoban građanin, a svaki deveti radi bez plaće. Od prosječne hrvatske plaće može se preživjeti samo 17 dana.
Ovoj je državi svega premalo: premali joj je proračun, plaće dužnosnika, tržište i demografski prirast, a jedino joj je previše radnika i umirovljenika. Gdje se zagubio nacionalni program za zapošljavanje? Danas je vrlo bitno prekinuti s mirovinskom reformom dok se ne stvore uvjeti za nju, sredi stanje u mirovinskom fondu i poveća zaposlenost. Puka promjena garniture u Vladi bez raspisivanja izbora nema perspektive«, rekao je Begović.
